Naslov
Povratnost u ruskomu kao polaznomu i hrvatskomu kao ciljnomu jeziku
(Reflexive verbs in Russian as a source and Croatian as a target language)

Autori
Landsman Vinković, Mirela ; Jelaska, Zrinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Jezik, književnost i obrazovanje - suvremeni koncepti Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa 4. Međimurski filološki i pedagoški dani / Višnjić-Jevtić, Adrijana ; Filipan-Žignić, Blaženka ; Lapat, Goran ; Mikulan, Krunoslav - Čakovec : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020, 97-112

ISBN
978-953-8115-76-9

Skup
Međunarodni znanstveni skup 4. Međimurski filološki i pedagoški dani: Jezik, književnost i obrazovanje - suvremeni koncepti

Mjesto i datum
Čakovec, Hrvatska, 26.04.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
hrvatski kao ciljni jezik ; povratni glagoli ; povratne i nepovratne istovrijednice ; prevođenje ; ruski kao polazni jezik
(Croatian as target language ; reflexive and non-reflexive equivalents ; reflexive verbs ; Russian as source language ; translation)

Sažetak
Cilj je ovoga rada utvrditi sličnosti i razlike u zastupljenosti povratnosti u dva slavenska jezika, ruskome i hrvatskome. Na početku rada daje se kratki pregled povratnih glagola u gramatikama suvremenoga hrvatskoga i ruskoga jezika. Potom se analiziraju povratni glagoli u ruskomu kao polaznomu jeziku i hrvatskomu kao ciljnomu jeziku u dva različita hrvatska prijevoda djela Zločin i kazna, F. M. Dostojevskoga, i to 239 pojavnica prvih povratnih glagola kojima je ostvareno 150 ruskih natuknica. Kao osnova za analizu poslužila je tradicionalna podjela povratnih glagola na prave, uzajamno-povratne i neprave povratne glagole. U analizu ruske građe uključene su i bezlične i pasivne povratne konstrukcije zbog njihove važnosti među povratnim glagolima u ruskome jeziku. Kako se proučavaju dva različita prijevoda, prijevodnice –(hrvatska) prijevodna rješenja ruskih povratnih glagola u izvorniku –čine tri skupine: I. povratni glagoli, II. raznolika rješenja (jedan je prevoditelj preveo povratnim glagolom, drugi ne), III. ni jedan prevoditelj nije preveo povratnim glagolom (unatoč postojanju povratne istovrijednice u ciljnomu jeziku ili zbog nepostojanja povratne istovrijednice u hrvatskome). Pokazuje se da hrvatski ima manje povratnih glagola nego ruski.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

Napomena
Rad je kategoriziran kao izvorni znanstveni rad.

POVEZANOST RADA