Naslov
Filozofske teme i discipline u časopisu Katolički list (1849–1945)
(Philosophical topics and disciplines in the weekly Katolički list (1849–1945))

Autori
Tomić, Draženko

Izvornik
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (0350-2791) 46 (2020), 2; 675-800

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Katolički list, grčko-rimska filozofija, novovjekovna filozofija, moderna filozofija, apologetika, neoskolastika, filozofija prirode, filozofija religije, socijalna filozofija, liberalizam, nacionalsocijalizam, fašizam, socijalizam, komunizam
(ancient Greek and Roman philosophy , early modern philosophy, modern philosophy, apologetics, neo-scholasticism, natural philosophy, philosophy of religion, social philosophy, liberalism, Nazism, fascism, socialism, Communism, Catholic newspapers)

Sažetak
U Katoličkom listu uočeno je i izdvojeno blizu 800 bibliografskih jedinica koje su prepoznate kao filozofske. Njihov popis je priložen članku kao »Bibliografija filozofskih članaka i prikaza te s filozofijom i filozofima povezanih prinosa u Katoličkom listu (1849–1945)«. Više od polovice popisanih tekstova čine rasprave i članci, pretežno autorska djela, a tek manjim dijelom prijevodi. Četvrtina svih filozofskih sadržaja objavljena je za urednika Stjepana Bakšića (1920–1936). Od autora do početka 20. st. po broju objavljenih radova prednjače Josip Rieger i Ante Bauer, dok su u 20. st. najplodniji suradnici Andrija Živković, Stjepan Bakšić i Nikola Kolarek. Rasprava »O postanku čovjeka« Antuna Kržana ističe se kako brojem nastavaka (57) tako i duljinom izlaženja (1872–1877). Množina građe u Katoličkom listu omogućila je pokretanje teološkog časopisa Bogoslovska smotra (1910), koji je od početka izlaženja objavljivao i filozofske članke. Otprilike polovica filozofskih sadržaja objavljenih u Katoličkom listu otpada na prinose iz opće filozofske tematike. Ti sadržaji dominiraju u starijim godištima, a pojavljuju se i u apologetskim raspravama. Karakterizira ih nepovjerenje prema novovjekovnoj i modernoj filozofiji, prema racionalističkoj i protestantskoj kritici, kao i izrazita naklonost prema grčko-rimskoj filozofiji. Posebno je kritici podvrgnuta francuska filozofija 18. st. kao ona koja je idejno prethodila Francuskoj revoluciji. Veliko zanimanje je iskazano za Voltairea i, još veće, za Rousseaua, što je posljedica preokupacije školstvom u drugoj polovici 19. st. Kritici je podvrgnuta i njemačka filozofija 18. i 19. st., posebno njemački klasični idealizam. Od njemačkih filozofa najčešće se spominju Kant i Hegel. S općim filozofskim sadržajima u velikoj je mjeri povezana neoskolastička filozofija, koja se u časopisu ponekad naziva i »kršćanska filozofija«, a prisutna je kao filozofska opcija u starijim apologetskim raspravama te od kraja 19. st. kao službena katolička filozofija. Trećina filozofskih sadržaja u Katoličkom listu bavi se socijalnom filozofijom, što uključuje i političke koncepcije i/ili ideologije 19. i 20. stoljeća. Članci o liberalizmu dominiraju drugom polovicom 19. st. U njima se ukazuje na bezdušno postupanje liberalnog kapitalizma kao na glavni razlog opravdanog organiziranja radništva. Članci posvećeni socijalizmu i komunizmu kontinuirano izlaze od prvih do zadnjih godišta, s tim da u kasnijim godištima u prvi plan dolazi boljševizam kao radikalna realizacija komunizma. Ovakvo izrazito zanimanje za društvene procese potaknuto je i papinskim enciklikama. Četvrtina tekstova koji su u ovom listu prepoznati kao filozofski bavi se filozofijom prirode gdje respektabilna imena katoličke teologije i filozofije (poput Antuna Kržana i Ante Bauera) argumentirano raspravljaju sa svojim suvremenicima, posebno s hrvatskim ideolozima darvinizma, i to još za Darwinova života. Ove rasprave metodološki i kritički prednjače u Katoličkom listu. S ovom temom tijesno su povezani članci iz filozofije religije koji najčešće propitkuju odnos razuma i vjere, znanosti i dogme.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

Napomena
In the course of nearly one hundred years (1849–1945) of the weekly Katolički list, established by Juraj Haulik, bishop of Zagreb, almost 800 bibliographic units recognized as philosophical have been published. Their list is appended to the article as »Bibliography of philosophical articles and reviews and philosophy and philosophers affiliated contributions in Katolički list (1849–1945)«. More than one half of the listed texts include articles, mainly authored, and translations to a lesser portion. One quarter of all philosophical contents was published during the editorship of Stjepan Bakšić (1920–1936). Till 1901, Josip Rieger and Ante Bauer headed the list of authors with the largest number of published works, while Andrija Živković, Stjepan Bakšić and Nikola Kolarek were among the most prolific contributors in the twentieth century. The article »On the origin of man« by Antun Kržan should be noted for the number of sequels (57) and its outstanding duration (1872–1877). The bulk of the contributions to Katolički list has enabled the launching of a theological journal Bogoslovska smotra (1910), which from its beginning also published philosophical articles. Roughly one half of the philosophical texts published in Katolički list falls among the contributions in the field of general philosophy. These contents tend to dominate in older issues, and they also appear in apologetic articles. They are characterized by a reserved attitude towards early modern and modern philosophy, towards rationalistic and protestant critique, along with a marked inclination towards ancient Greek and Roman philosophy. Subject to severe criticism is eighteenth-century French philosophy as that which provided ideological basis for the French Revolution. Great attention has been attached to Voltaire, and even greater to Rousseau, which may be ascribed to an increasing interest in education in the second half of the nineteenth century. German philosophy of the eighteenth and nineteenth century has also been subject to criticism, German classical idealism in particular. Kant and Hegel are among the most frequently mentioned German philosophers. To a notable extent neoscholastic philosophy is related to the general philosophical contents, occasionally referred to as “Christian philosophy” in the journal, and as a philosophical option is present in older apologetic articles, and as an official philosophy of the Catholic Church from the end of the nineteenth century. One third of the philosophical contents in the Katolički list deals with social philosophy, which also includes political conceptions and/or ideologies of the nineteenth and twentieth century. The articles on liberalism dominate in the latter half of the nineteenth century. They point to the ruthlessness of the liberal capitalism as the main reason for the just organization of the workers. Articles devoted to socialism and Communism were continually published from the first to the last issues, whereby in the later issues Bolshevism as a radical manifestation of Communism came to the fore. This particular interest in social processes owes much to the Papal encyclicals. One quarter of the texts recognized as philosophical in this journal deals with natural philosophy, wherein respectable names of Catholic theology and philosophy in Croatia (such as Antun Kržan and Ante Bauer) exchange views with their contemporaries, especially with Croatian ideologists of Darwinism, even in Darwin’s lifetime. In terms of methodology and critical approach, these articles dominate in the Katolički list. Closely linked with this theme are the articles dealing with the philosophy of religion, which most commonly question the relationship between reason and faith, science and dogma.

POVEZANOST RADA