Pregled bibliografske jedinice broj: 1115121
Matilde Serao i Marija Jurić Zagorka - dva modela ženskoga književnoga i društvenoga nagažmana na razmeđi 19. i 20. stoljeća
Matilde Serao i Marija Jurić Zagorka - dva modela ženskoga književnoga i društvenoga nagažmana na razmeđi 19. i 20. stoljeća, 2020., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Odsjek za talijanistiku, ZAGREB
CROSBI ID: 1115121 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Matilde Serao i Marija Jurić Zagorka - dva
modela ženskoga književnoga i društvenoga
nagažmana na razmeđi 19. i 20. stoljeća
(Matilde Serao and Marija Jurić Zagorka - Two
Models of Women's Literary an Social Engagement
at hte Turn of the 19th and 20th Centuries)
Autori
Fabrio, Arijela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet, Odsjek za talijanistiku
Mjesto
ZAGREB
Datum
25.06
Godina
2020
Stranica
245
Mentor
Grgić Maroević, Iva
Ključne riječi
Matilde Serao – Marija Jurić Zagorka – žensko pismo – feminizam – antifeminizam – političnost – apolitičnost – novinarstvo – književnost – feljton – verizam – trivijalni roman
(Matilde Serao – Marija Jurić Zagorka - women's writing - feminism - anti-feminism –politicality – apoliticality - journalism - literature - feuilleton - verism - trivial novel)
Sažetak
U ovom radu pokušali smo odrediti i usporediti dominantne odrednice novinarskog i književnog angažmana dviju spisateljica i novinarki u njihovim nacionalnim okruženjima: Matilde Serao u Italiji te Marije Jurić Zagorke u Hrvatskoj. Ove dvije književnice i 'prve novinarke', najaktivnije su u kronološki gotovo podudarnom razdoblju, iako ih vremenski i povijesno dijeli dvadesetak godina kronološke razlike u odnosu na njihovo rođenje, odnosno tridesetak godina razlike u odnosu na njihovu smrt, a time i na najplodniji period njihova stvaralaštva. Matilde Serao rođena je 1856. u Patrasu, a umrla 1927. u Napulju. Marija Jurić Zagorka rođena je 1973. u Vrbovcu, a umire 1957. u Zagrebu. Istraživanje se temelji na usporednoj analizi biografskih i profesionalnih činjenica koje su bitno utjecale na njihovo literarno i novinarsko stvaralaštvo, u oba slučaja izuzetno plodno i opširno, kao i na samim opusima spisateljica. U prvom poglavlju daje se pregled književno-povijesne situacije na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseto stoljeće u Italiji, odnosno Hrvatskoj. Unutar drugog poglavlja prikazani su biografski fakti iz života umjetnica i način na koji su oblikovali njihovu percepciju realnosti. Kroz njihovu korespondenciju sa suvremenicima, upoznaju se dvije spisateljice i novinarke kao osobe koje djeluju u privatnoj i javnoj sferi. U trećem poglavlju analizira se njihov novinarski angažman i njihovu ideologiju kao feministica ili antifeministica te kao političkih ili apolitičnih bića u kontekstu društva i doba u kojemu žive. Četvrto poglavlje posvećeno je njihovim književnostima, problemima trivijalne ili kanonske književnosti te problemu „ženskog pisma“. Središte njihove literarne produkcije zauzimaju ženski likovi koje analiziramo kao glasnogovornice njihove ženske ideologije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Književnost
