Naslov
Mehanizam prefigiranja smjernog značenja u mađarskome - izazovi u podučavanju mađarskoga kao inog jezika (MIJ)
(Prefixation mechanism with directional prefixes - challenges in teaching hungarian as a foreign language)

Autori
Katalinić, Kristina ; Žagar Szentesi, Orsolya

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
CLARC 2018 - Perspektive jezične raznolikosti / - , 2018, 98-99

Skup
CLARC 2018 - Perspektive jezične raznolikosti

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 08.06.2018. - 10.06.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
mađarski kao ini jezik, usvajanje jezika, glagolski prefiksi, modifikatori smjera
(Hungarian as a foreign language, language acquisition, verbal prefixes, directional modifiers)

Sažetak
U usporedbi sa slavenskim jezicima u mađarskome sustav glagolskih prefikasa obilježava niz posebnosti. Mađarski jezik ima bitno veći broj prefikasa i prefiksoidnih elemenata, a mehanizam prefigiranja također podliježe karakterističnim gramatičkim, semantičkim i pragmatičkim pravilima. Riječ je o skupini elemenata čiji prototipski članovi predstavljaju prijelaznu kategoriju između riječi i afikasa, a nerijetko se odvajaju od samoga glagola. Osim toga, u mađarskom je prefiksima moguće izraziti veoma kompleksne pojmovne sadržaja kakve drugi jezici mahom izražavaju prilogom ili imeničkim konstrukcijama, čak i kad u svom gramatičkom sustavu imaju prefikse. Uz ove različitosti zajednička je osobina prefigiranih glagola, kako u slavenskim, tako i u mađarskom jeziku, da je velik dio tih sklopova semantički neproziran. Budući da te konstrukcije predstavljaju poseban izazov u podučavanju i ovladavanju jezicima kao inima, o takvim posebnostima prefigiranja u mađarskome objavljen veći broj radova, kako u lingvističkim, tako i u glotodidaktičkim okvirima. Međutim, u ovladavanju mađarskim kao inim jezikom u hrvatskom okruženju na planu uporabe prefikasa postoji još jedna kritična točka koja proizlazi iz različite distribucije prefikasa smjernog značenja uz određene glagole u dva jezika. Naime, mađarski prefiksi koji zadržavaju značenje smjera udružuju se s osjetno širim krugom glagola, nego prefiksi identičnih funkcija u hrvatskom jeziku, pridodajući koncept 'usmjerenosti k nečemu' i onim glagolima koji sami po sebi ne ocrtavaju koncepte kretanja ili pozicioniranja (npr. m. 'áthív' = h. pozvati nekoga da prijeđe iz druge prostorije ; m. 'bekiabál' = h. vikati prema unutrašnjosti neke prostorije ; m. 'felcsenget' = h. pozvoniti iz prizemlja nekome tko stanuje na katu). Naše iskustvo u podučavanju također pokazuje da se kod usvajanja mađarskog kao inog jezika ti mehanizmi prefiksacije (prefiks smjernog značenja + glagol koji ne izražava kretanje) teže automatiziraju u aktivnoj uporabi, unatoč semantičkoj prozirnosti i razmjerno lako provedivoj tvorbi. Kako bismo dobili što precizniju sliku o opsegu poteškoća u usvajanju ove prefiksacijske sheme, odnosno suzdržavanja od njezine uporabe, izradili smo jezični test za studente diplomskog studija hungarologije pomoću kojeg ćemo pokušati utvrditi imaju li jednak „oprez” prema svim prefiksima smjernog značenja u uporabi s glagolima koji ne označavaju kretanje ili se određeni prefiksi izdvajaju na tom planu. S druge strane, pokušat ćemo dobiti odgovor i na pitanje utječu li na ovakav stav konceptualne strukture samih glagola, tj. postoje li određene semantičke skupine glagola kod kojih ova vrsta prefigiranja nailazi kod studenata na veći otpor.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA