Naslov
Hrvatski jezikoslovci i bosanskohercegovački standardnojezički izraz
(Croatian linguists and the bosanskohercegovački standardnojezički izraz)

Autori
Mićanović, Krešimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Periferno u hrvatskom jeziku, kulturi i društvu / Peryferie w języku chorwackim, kulturze i społeczeństwie / Bońkowski, Robert ; Lukić, Milica ; Mićanović, Krešimir ; Pycia-Košćak, Paulina ; Zubčić, Sanja - Katovice : Zagreb : Osijek : Rijeka : Wydzial Humanistyczny Uniwersytetu Śląskiego ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Sveučilište u Rijeci, 2021, 457-481

ISBN
978-83-226-4053-1

Skup
Međunarodni znanstveni skup “Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi“

Mjesto i datum
Sosnowiec, Poljska; Katowice, Poljska, 07.05.2019. - 09.05.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
jezična politika ; Bosna i Hercegovina ; bosanskohercegovački standardnojezički izraz
(language policy ; Bosnia and Herzegovina ; bosanskohercegovački standardnojezički izraz)

Sažetak
U razdoblju socijalističke Jugoslavije jezični standard prakticiran u Bosni i Hercegovini, koja je tada jedna od šest republika jugoslavenske višenacionalne federacije, na periferiji je interesa hrvatskih jezikoslovaca. Sve do sredine 1960-ih i sama Bosna i Hercegovina manje-više zauzima rubno mjesto na jezičnopolitičkom polju na kojemu su u skladu sa zaključcima sastanka u Novom Sadu 1954. ključna mjesta pripala hrvatskim i srpskim jezikoslovcima, odnosno dvjema kulturnim ustanovama – Matici hrvatskoj (Zagreb) i Matici srpskoj (Novi Sad). U ovome se radu elaborira jezičnopolitički kontekst s kraja 1960-ih i početka 1970-ih, kada se u Bosni i Hercegovini uz podršku republičke vlasti oblikuje autonomna jezična politika u skladu s kojom se jezični standard bosansko-hercegovačkih Muslimana, Srba i Hrvata identificira kao bosanskohercegovački standardnojezički izraz, „poseban i specifičan vid srpskohrvatskog odnosno hrvatskosrpskog standardnog jezika kakav se upotrebljava u Bosni i Hercegovini“. Posebna se pozornost posvećuje (polemičkim) tekstovima hrvatskih jezikoslovaca o jeziku i varijantama Hrvata, Srba, Crnogoraca i Muslimana u kojima se eksplicite uzima u obzir i jezični standard u BiH. Analiza tekstova objavljivanih u tome razdoblju pokazuje da hrvatski jezikoslovci s jedne strane prigovaraju da se u javnom jeziku Bosne i Hercegovine potiskuje tipičan hrvatski leksik, no da su s druge strane skloni tomu da jezični standard u BiH identificiraju kao posebnu varijantu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA