Naslov
Govorna fluentnost u stranome jeziku
(Speech fluency in foreign language)

Autori
Kovač, Mirjana Matea

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

Grad
Split

Godina
2020

Stranica
188

ISBN
978-953-352-063-6

Ključne riječi
izričajna, kognitivna i percipirana fluentnost ; govorne pogreške i samoispravljanja ; neleksikalizirane poštapalice
(utterance, cognitive and perceived fluency ; speech errors and self-repairs ; filled pauses)

Sažetak
Rasprava o govornoj fluentnosti u stranome jeziku u ovoj knjizi temeljila se na prikazu dosadašnjih istraživanja i teorijskih spoznaja, njihovu ujedinjavanju i kritičkoj procjeni te na rezultatima dvaju provedenih istraživanja. U prvom su dijelu iznesena teorijska objašnjenja fenomena izričajne, kognitivne i percipirane govorne fluentnosti i njihova povezanost s mehanizmima proizvodnje govora. Potom slijede ostala tematska područja: proizvodnja govora u J1 i J2, govorne pogreške, prediktori percipirane fluentnosti u stranome jeziku, pragmatički elementi u procjeni govorne izvedbe, formalno podučavanje, neleksikalizirane poštapalice te primjena govornih zadataka u istraživanjima. U ovoj knjizi predstavljeni su rezultati dvaju izvornih istraživanja. Prvo je provedeno s ciljem dobivanja boljeg uvida o tome koliko su brzina artikulacije, srednje trajanje tihih stanki te broj tihih stanki u jedinici vremena pouzdani prediktori percipirane fluentnosti s obzirom na različite zaključke dosadašnjih istraživanja o navedenim varijablama. U drugome istraživanju ispitivalo se kako ponovljena izvedba zadatka (u odnosu na prvu izvedbu) utječe na učestalost neleksikaliziranih poštapalica na početku ili unutar izričaja. Iznesene teorijske spoznaje mogu se rezimirati na sljedeći način: a) Brzina artikulacije nije učinkovit prediktor percipirane fluentnosti, što je doprinos dosadašnjim dvojbenim spoznajama o ulozi tog parametra izričajne fluentnosti. Naime, tim parametrom nisu obuhvaćene informacije o trajanju stanki u govoru ispitanika, koje očito bitno utječu na percepciju govornikove fluentnosti. b) U dosadašnjoj literaturi izneseni su nekonzistentni zaključci o povezanosti fenomena tihih stanki i percipirane fluentnosti. Na temelju rezultata provedenog istraživanja za potrebe ove knjige zaključuje se da je broj tihih stanki u minuti znatno bolji prediktor percipirane fluentnosti od brzine artikulacije, ali se naglašava da su brzina govora i prosječna duljina izričaja još učinkovitiji prediktori. S druge pak strane, rezultati također upućuju na nemogućnost donošenja nespornog zaključka o tome u kojoj je mjeri trajanje tihih stanki pouzdan prediktor percipirane fluentnosti. c) Rezultati drugog istraživanja u svezi s utjecajem ponovljene izvedbe zadatka na učestalost neleksikaliziranih poštapalica u stranom jeziku navode na to da prethodno poznavanje zadatka smanjuje učestalost neleksikaliziranih poštapalica unutar izričaja. Procesi govorne proizvodnje ubrzavaju se u ponovljenoj izvedbi zbog jakih veza između konceptualnog plana i leksičko-gramatičkih oblika koji su pobuđeni prethodnom aktivacijom. S druge strane, nepostojanje značajnih razlika u učestalosti neleksikaliziranih poštapalica na početku izričaja objašnjava se govornikovom potrebom za planiranjem sljedećeg izričaja i pravilnim odabirom sljedećih jezičnih jedinica bez obzira na to je li riječ o prvoj ili ponovljenoj izvedbi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA