Pregled bibliografske jedinice broj: 1114864
Završno l u glagolskom pridjevu radnom u štokavskim govorima u Hrvatskoj
Završno l u glagolskom pridjevu radnom u štokavskim govorima u Hrvatskoj // Bosanskohercegovački slavistički kongres 2, Zbornik radova(knjiga 1), 2 (2019), 1; 481-496 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1114864 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Završno l u glagolskom pridjevu radnom u
štokavskim govorima u Hrvatskoj
(The final l in the l-participle masculine singular
in the Štokavian dialects in Croatia)
Autori
Menac-Mihalić, Mira ; Celinić, Anita
Izvornik
Bosanskohercegovački slavistički kongres 2, Zbornik radova(knjiga 1) (2303-4106) 2
(2019), 1;
481-496
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Završno l u glagolskom pridjevu radnom, štokavski, Hrvatska
(The final l in the l-participle masculine singular, Štokavian, Croatia)
Sažetak
U ovom smo radu temi završnoga l u glagolskom pridjevu radnom muškoga roda jednine pristupile sinkronijski i geolingvistički, nudeći tipologiju suvremenog stanja neovisno o tumačenjima povijesnog razvoja. Smatramo, naime, da se pouzdane zaključke o razvoju, odnosno procesu (vokalizacija, otpadanje, sažimanje…) uglavnom ne može donijeti na temelju građe samo iz štokavskih govora, već da u razmatranje nužno treba uključiti cjelinu hrvatskoga jezika, odnosno i druga dva narječja, pogotovo čakavsko. Osim toga, za sigurnije zaključke vjerojatno će trebati razmotriti situaciju od punkta do punkta, uključujući pri tome podatke ne samo o završnome l u pridjevu radnom sg. m., nego i u drugim vrstama riječi (imenice, pridjevi) (*kotal, *debel), pa i u situacijama kad se l nalazi na završetku sloga u sredini riječi (*selski, *zalva, *palci). Tek bi takvo, sveobuhvatno istraživanje dovelo do pouzdanijih zaključaka o razvoju i kronologiji promjena. Problematika razvoja završnoga l u glagolskom obliku radnoga pridjeva muškog roda jednine analizirana je u štokavskim organskim govorima unutar Hrvatske na temelju građe za jezične atlase (HJA, OLA), građe prikupljene u drugim istraživanjima te one objavljene u dijelu literature, u stotinjak punktova. Donesene su četiri jezične karte. Na prvoj je karti uopćeno prikazano kako su terenski raspoređeni tipovi završetaka radnih pridjeva svih glagola koji su u polaznom sustavu završavali slijedom vokal + l. S obzirom na završni fonem radnoga pridjeva hrvatski su štokavski govori svrstani u osnovnu i kombiniranu skupinu. U osnovnoj su oni govori u kojima radni pridjev sg. m. uvijek završava istim fonemom (o, a, l), bez obzira na krajnji vokal osnove. U kombiniranoj su skupini govori kojima radni pridjev sg. m. završava različitim vokalima (obično dvama) u ovisnosti o vokalu kojim završava glagolska osnova (završni vokali tipa a ~ o i završni vokali tipa a ~ e). Na trima su kartama posebno razrađeni rezultati razvoja slijeda dvaju završnih fonema – -al u naglašenom položaju, -el u naglašenom i nenaglašenom položaju i njihovo prostiranje. Pokazano je koji se tipovi završetaka radnih pridjeva u tim glagolima javljaju, je li riječ o jednovokalnim ili o dvovokalnim završetcima te postoji li u potonjima intervokal. Karte zorno pokazuju terenski raspored pojedinih tipova završetaka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb