Pregled bibliografske jedinice broj: 1114771
Snaga, nasilje i revolucija u ranom djelu Ive Andrića (1918–1924)
Snaga, nasilje i revolucija u ranom djelu Ive Andrića (1918–1924) // Književna smotra : časopis za svjetsku književnost, 52 (2020), 2; 15-27 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1114771 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Snaga, nasilje i revolucija u ranom djelu Ive
Andrića (1918–1924)
(Power, Violence and Revolution in the Early Work
of Ivo Andrić (1918–1924))
Autori
Dukić, Davor
Izvornik
Književna smotra : časopis za svjetsku književnost (0455-0463) 52
(2020), 2;
15-27
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Ivo Andrić, lyrical prose, personal imagery, revolution, violence, nationalism, provincialism
(Ivo Andrić, lirska proza, osobni imaginarij, revolucija, nasilje, nacionalizam, provincijalizam)
Sažetak
Pomno čitanje značenjskog niza 'snaga' - 'nasilje' - 'revolucija' u ranom djelu Ive Andrića uključuje dvije knjige lirske proze "Ex Ponto" (1918) i "Nemiri" (1920), neke druge suvremene primjerke istog žanra, dva prikaza knjiga o Prvom svjetskom ratu (F. T. Marinetti, G. D’Annunzio, 1921-1922) te šest časopisnih članaka o fašizmu (1923-1926). Pretežito melankolični subjekt zbirke "Ex Ponto" pokazuje malo interesa za javnu sferu - iznimke se uglavnom tiču socijalne empatije za siromašne koji pate od posljedica Rata. To se može interpretirati kao početak društvenog angažmana koji će kulminirati u ciklusu "Crveni listovi" (1918-1919) te u nekoliko tekstova zbirke "Nemiri". Prkosni subjekt ciklusa predviđa društvenu revoluciju, koja se prije prikazuje kao kolaps sustava nego kao nasilan čin potlačenih klasa. U kritičkom prikazu Marinettijeva romana o Prvom svjetskom ratu(L'alcova d'acciaio. Romanzo vissuto, 1921) i D'Annunzijeva lirskog dnevnika iz istog perioda (Notturno, 1921) Andrić usmjerava analitičku pozornost na to kako dvojica pobornika talijanskog intervencionizma i nadolazećeg fašizma objašnjavaju smisao Velikog rata. Andrićevo negativno vrednovanje intelektualne strane dviju knjiga korespondira s kasnijim vrednovanjem talijanskog fašizma kojemu pridaje atribute poput 'nasilje', 'antiintelektualizam', 'provincijalizam', 'arivizam'. S druge strane, pojam socijalnog ugnjetavanja koji je bio u središtu Andićeve društveno angažirane lirske proze izostaje u člancima o političkoj situaciji u Italiji u 1920-ima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Current Contents Connect (CCC)
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
