Naslov
Promjene korištenja zemljišta na području Koprivničko-križevačke županije od početka 20. st. do danas
(Land use changes in Koprivnica-Križevci County from the beginning of the 20th century to the present day)

Autori
Radić, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za geografiju

Mjesto
Zadar

Datum
10.03

Godina
2021

Stranica
70

Mentor
Blaće, Ante

Ključne riječi
Koprivničko-križevačka županija, zemljište, čimbenici, fizičkičkogeografski elementi, krajolik
(Koprivnica-Križevci County, land use, factors, physical elements, landscape)

Sažetak
Predmet istraživanja ovoga rada su promjene nastale u korištenju zemljišta, kao i čimbenici koji su na njih djelovali na području Koprivničko-križevačke županije. Za početak su sagledani fizički elementi (reljef, tlo i klima) koji uvjetuju način korištenja zemljišta te determiniraju prostorni raspored pojedinih kategorija zemljišta. S obzirom na to da je antropogena komponenta glavni pokretač promjena u korištenju zemljišta, prvo su analizirani demografski čimbenici. U prvoj polovici 20. st. prevladavali su poljoprivredna djelatnost i rast ukupnog broja stanovnika. U drugoj polovici 20. st započeli su procesi deruralizacije, deagrarizacije, urbanizacije, industrijalizacije i tercijarizacije koji su se intenzivirali u 21. st. Za razumijevanje navedene tematike svakako je bilo ključno promotriti historijskogeografski kontekst korištenja zemljišta. Utvrđeno je da su šume bile glavni element prirodnog krajolika prostora županije, kao i da su značajnije promjene u korištenju zemljišta započele u drugoj polovici 17. st., a tim i izraženije oblikovanje kulturnog krajolika. Degradacijom šuma zemljište je pretvarano u oranice, livade i pašnjake. Istraživanjem su oranice i šume prepoznate kao glavne kategorije zemljišta i sastavnice kulturnog krajolika u posljednjih 120 god. Površine oranica su imale promjenjiv, a šume stagnirajući trend uz osjetniji porast površina na kraju 20. st. Livade kao treća najzastupljenija kategorija zemljišta od druge polovice 20. st imaju pad površina. Isto tako površine vinograda i pašnjaka su smanjenje, a porasle su površine voćnjaka, no ni jedna kategorija nema značajni udio u ukupnom zemljištu županije. Kao glavni pokretački promjena prepoznati su demografski i ekonomski čimbenici, ali razvidno je da su promjene nastajale međusobnim utjecajem više čimbenika. Osim spomenutih, na promjene su djelovali politički (zakoni o šumama), tehnološki (promjene u poljoprivredi) i institucionalni čimbenici (Gospodarsko učilište u Križevcima). Unatoč tome što su se dogodile određene promjene u korištenju zemljišta one nisu u većoj mjeri oblikovale današnji krajolik županije budući da je on uvelike bio oblikovan do početka 20. st.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA