Naslov
Nova mogućnost prognoze plamenjače krumpira (Phytophora infestans) u uvjetima uske plodosmjene
(The new possibility of Forecasting for Phytophthora Infestans on Potato in conditions of tight crop rotation)

Autori
Šubić, Milorad ; Cvjetković ; Bogdan ; Lovrek, Zoran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasnik zaštite bilja Sažetci 42. semiinar iz zažtite bilja / Macelski, Milan - Opatija : Zadružna štampa, 1998, 55-56

Skup
42.semiinar iz zažtite bilja

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10.02.1998. - 12.02.1998

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
krumpir, Phytophora infestans, prognoza
(potato, Phytophora infestans, forecst)

Sažetak
NOVA MOGUĆNOST PROGNOZE PLAMENJAČE KRUMPIRA (Phytophora infestans) U UVJETIMA USKE PLODOSMJENE - Osim suzbijanja krumpirove zlatice, glavnina folijarne zaštite usmjerena je protiv najopasnije gljivične bolesti ove kulture - plamenjače krumpira (Phytophthora infestans). Zbog njenog vrlo visokog infekcijskog potencijala, signalizacija prvog termina tretiranja neobično je važna radi samog uspjeha cjelokupnog programa zaštite (Bolf, 1985.). Stoga je u svijetu razvijeno nekoliko modela prognoze i određivanja optimalnih rokova suzbijanja plamenjače krumpira. Slovenija, Austrija, Švicarska i Njemačka koriste tzv. negativnu prognozu ili "PHYTPROG" (Dolinar, 1988. ; Gujer, 1991.). Zbrajanjem dnevnih i tjednih satnih vrijednosti za temperaturu, relativnu vlagu zraka i trajanje vlaženja lišća, metoda odreduje početak epidemijske faze bolesti, odnosno signalizira optimalno vrijeme prve i naknadne zaštite (Dolinar, 1988.). Kao i ostali modeli prognoze plamenjače krumpira (Bolf, 1985.) "PHYTPROG" se također prvenstveno temelji na meterološkim pokazateljima i fenološkom razvoju kulture. Kako se premalo pozornosti posvećuje samom uzročniku bolesti, često rezultati tih metoda u različitim pedoklimatskim prilikama izostanu. Naime, ovaj obligatni parazit prezimi na dijelu razaženih gomolja koji zaostaju u zemlji nakon vađenja, te u narednoj godini predstavljaju izvore prvih zaraza, što izravno utječe na raniji ili kasniji početak epidemijske faze bolesti. Zato u uvjetima uske plodosmjene krumpira negativna prognoza ("PHYTPROG") također najčešće ne zadovoljava (Winstel, 1992.). Potaknuti činjenicom stalnog postojanja jakog inokuluma plamenjače u zemljištu, u pokrajini su Pfalz (Austrija), gdje se krumpir uzgaja na 3800 ha (600 ha pod folijom), ispitali četverogodišnjim istraživanjima novu mogućnost prognoze plamenjače krumpira (Winstel, 1992.). U Međimurju se prosječno godišnje krumpir zasadi na 5000 - 6000 ha (na 50-tak % površina upotrebljava se aprobirano sjeme). Samo na području Belica - Gardinovec - Sivica - Novo Selo Rok - Pribislavec - Belica već se dvadesetak godina krumpir sadi na 2000 - 2500 ha (70 - 80 % aprobiranog sjemenskog materijala) (Matjačić M. "Agrico" - usmeno). Stoga je tijekom 1997. godine na području Belice ispitana nova mogućnost prognoze plamenjače krumpira. Mjernim uređajem CDA "Agra" praćeni su klimatski parametri u usjevu krumpira (vlaženje lišća, temperatura i relativna vlaga zraka), a svakodnevnom kontrolom zdravstvenog stanja zabilježena je pojava prvih znakova bolesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA