Pregled bibliografske jedinice broj: 111387
Utvrđivanje štetnosti ličinki kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) u uvjetima Hrvatske
Utvrđivanje štetnosti ličinki kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) u uvjetima Hrvatske // Poljoprivredna znanstvena smotra, 67 (2002), 1; 1-9 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 111387 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utvrđivanje štetnosti ličinki kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) u uvjetima Hrvatske
(Determining of the injuriousness of the larvae of Western Corn Rootworm (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) in Croatian conditions)
Autori
Dobrinčić, Renata ; Igrc Barčić, Jasminka ; Edwards, Richard, C.
Izvornik
Poljoprivredna znanstvena smotra (0370-0291) 67
(2002), 1;
1-9
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Hrvatska; korelacije; kukuruzna zlatica; štetnost
(correlation; Croatia; damage; western Corn Rootworm)
Sažetak
Svrha ovih istraživanja bila je provjeriti u uvjetima Hrvatske podatke o korelacijskim odnosima između a)broja izašlih kornjaša i stupnja oštećenja korijena ; b)stupnja oštećenja korijena i prinosa ; i c) broja izašlih kornjaša i prinosa. Također se željelo utvrditi da li postoji mogućnost prognoziranja šteta od kukuruzne zlatice na temelju nekog od praćenih parametara. U 1998.g. praćena je populacija na 6 polja u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a u 1999. i 2000.g. istraživanja su provedena u Tovarniku. Za utvrđivanje broja jaja u tlu uzimani su uzorci tla koji su potom ispirani pomoću Spearsovog flotacionog aparata. Brojnost kornjaša utvrđivana je postavljanjem entomoloških kaveza preko biljaka kukuruza, a stupanj šteta vađenjem i ispiranjem korijena te ocjenjivanjem po Iowa skali 1-6. Na pokusnim parcelama je mjeren prinos. U 1998.g. nije utvrđena zaraza jajima niti u jednom uzorku. U 1999.g. prosječno je utvrđeno 3 jaja/uzorku, a u 2000.g. 5 jaja/uzorku. Izračunali smo broj jaja po biljci koji se kretao od 4, 8 (u 1999.g.) do 7, 8 (u 2000.g.). Broj kornjaša po biljci bio je u 1998.g. od 0-6, 67, dok jeprosječni broj kornjaša /biljci u 1999.g. bio 17, a u 2000.g. 48. Stupanj oštećenja korijena je u 1998.g. bio nizak, od 1, 86-2, 59.U 1999.g. štete su se kretale od 2, 38 do 2, 9, a u 2000.g. između 2, 83 i 5, 66. Prosječni korelacijski koeficijent utvrđen na temelju trogodišnjih rezultata bio je r2= 0, 924, signifikantan na nivou 5%. Izračunata jednadžba pravca za ove dvije varijable iznosi y=2, 2+0, 031x. Između stupnja oštećenja korijena i postignutog prinosa je za 1998.g. utvrđena jaka negativna korelacija opravdana na nivou 5%.Za 1999.g. je utvrđena vrlo jaka negativna korelacija, dok je za 2000.g. utvrđena slaba negativna korelacija koja nije bila signifikantna. Zbog malog stupnja oštećenja u 1998.i 1999.g. i nesignifikantne korelacije u 2000.g. nije izračunavan koeficijent regresije. Uspoređujući podatke s onima američkih autora možemo zaključiti da zlatica izaziva podjednake štete kao i u uvjetima SAD, ali bi za bolje opisivanje međusobnih veza pojedinih varijabli trebalo obavljati istraživanja u uvjetima više zaraze ili pak u uvjetima umjetne zaraze jajima kukurzne zlatice.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- AGRICOLA
- BIOSIS Previews (Biological Abstracts)
- CAB Abstracts