Pregled bibliografske jedinice broj: 1113849
Nekoliko bilješki o slikaru Blažu Jurjevu
Nekoliko bilješki o slikaru Blažu Jurjevu // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 44 (2020), 1; 33-46 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1113849 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nekoliko bilješki o slikaru Blažu Jurjevu
(Notes on Painter Biagio di Giorgio da Traù)
Autori
Hilje, Emil
Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 44
(2020), 1;
33-46
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Blaž Jurjev Trogiranin, Dalmacija, slikarstvo, 15. stoljeće
(Biagio di Giorgio da Traù (Blaž Jurjev Trogiranin), Dalmatia, painting, Fifteenth century)
Sažetak
Blaž Jurjev Trogiranin najznačajniji je dalmatinski gotički slikar, umjetnik koji je svojom djelatnošću i opusom povezao dalmatinske gradove od Zadra do Dubrovnika, pa je na određeni način i ključna ličnost dalmatinske likovne kulture prve polovine 15. stoljeća. Nekoliko do sada nepoznatih arhivskih podataka može pridonijeti nešto boljem poznavanju njegova životnog puta, što ujedno otvara prostor domišljanjima i o njegovu umjetničkom razvoju. Podatak da je 1419. godine u Trogiru naveden kao “slikar Blaž iz Zadra” potvrđuje pretpostavku da je dio svoje mladosti, a zacijelo i školovanja, proveo u tom gradu, u vrijeme kada je tamo dominantna slikarska ličnost bio Menegelo Ivanov de Canali. U tom kontekstu je moguće određene trečenstističke arhaizme, uočljive u Blaževim djelima, dovesti u direktniju vezu s izvorištem u Menegelovu slikarstvu. Također, potvrde višestrukih boravaka u Splitu pružaju uporište za pomicanje uobičajene datacije raspela u crkvi Sv. Frane u majstorovu zreliju stvaralačku fazu, umjesto na sam početak njegove karijere, pa je onda lakše predočiti moguće etape Blaževa likovnog sazrijevanja – od početne, snažnije vezane uz Menegelovska izvorišta, kojoj bi mogao pripadati šibenski poliptih, preko pretpostavljenog boravka u Veneciji, a zatim razvijene djelatnosti u Trogiru i Dubrovniku, do potpune afirmacije i umjetnički najplodnijeg razdoblja tridesetih godina 15. stoljeća, te na koncu svojevrsnog smirivanja i povratka u Zadar. Premda je njegov životopis i dalje pun nepoznanica, proširenje spoznaja o njegovim vezama sa Zadrom, Splitom i Šibenikom, uz one već davno poznate poveznice s Trogirom, Dubrovnikom i Korčulom, potvrđuje više ili manje trajnu prisutnost najznačajnijeg dalmatinskog gotičkog slikara u najvažnijim umjetničkim i kulturnim centrima onodobne Dalmacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus