Naslov
Realizam vs. liberalizam: koncepcijski mit i ideološka dogma?
(Realism vs Liberalism: conceptual myths and ideological dogmas?)

Autori
Popović, Petar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
POLITOLOŠKI RAZGOVORI 2018. Suvremena predstavnička demokracija: manjkavosti i mogućnosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.11.2018. - 08.11.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
realizam, liberalizam, teorije međunarodnih odnosa
(Realism, Liberalism, Theories of International Relations)

Sažetak
U suvremenim raspravama i analizama međunarodne politike ustalilo se mišljenje o načelnoj teorijskoj podijeli na dva glavna pravca mišljenja: realizmu i liberalizmu. Riječ je o dvaju „grand theories“ čija je intelektualna tradicija utkana u same temelje discipline međunarodnih odnosa, čija moć analize počiva na cijelom nizu teorija srednjeg dometa kao njihovih sastavnih dijelova, i čija aktualnost po pitanju utjecaja na oblikovanje vanjskopolitičkih odluka ne gubi na snazi. Ovo izlaganje ima za cilj upravo osporiti ovu općevažeću predodžbu, uz tvrdnju da je riječ o zastarjelim ideološkim konceptima. Na temelju tzv. „revizionističke“ literature, izložit će se tri bitne točke u prilog ovom argumentu. Prvo, povijesno gledano u kontekstu borbe političkih ideja, ova podjela nije postojala do samog kraja 20. stoljeća. Naprotiv, u prvoj fazi (1940-70-tih) razlike između liberalizma i realizma u načelnom smislu nema. Realizam je liberalna reakcija na racionalizam u političkoj znanosti. Paradoks je da 1980-tih godina, u osvit velike teorijske podijele, nova će generacija realista (neorealizam) uporište naći upravo u liberalnom racionalizmu. Drugo, neorealizam kao opća teorija međunarodne politike, koja je potvrdila snagu i važnost realističke tradicije, ustvari je američka hladnoratovska znanost o strategiji. Prikazati će se niz elemenata koji potvrđuju da neorealizam ne samo da nije instrumentalizirana teorija u službi vladajuće doktrine, nego u mnogim aspektima to jest ideologija. Treće, u suvremenom dobu ova se tautološka podjela na realizam i liberalizam održava putem proliferacije teorija srednjeg dometa proizišlih iz neorealizma i neoliberalizma, ideološkim zanosima (npr. posljednja rasprava o navodnom vanjskopolitičkom realizmu Donalda Trumpa) i američke akademske hegemonije u samoj disciplini međunarodnih odnosa. Zaključno, izuzev ideološkog čimbenika, ove dvije teorije u pojmovnom i paradigmatskom smislu više ne odgovaraju potrebama razumijevanja suvremene međunarodne problematike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija

POVEZANOST RADA