Naslov
Govorimo li kemijski? Jezik - odlučujući čimbenik uspjeha u poučavanju i učenju kemije
(Do you speak chemish? Language - a determining factor of success in teaching and learning chemistry)

Autori
Vladušić, Roko ; Luetić, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka / - , 2012, 16-17

Skup
2. Hrvatska konferencija o kemijskom obrazovanju

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 07.11.2012. - 11.11.2012

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
interaktivno okruženje za učenje ; simulacije ; modeliranje ; vizualizacija
(interactive learning environment ; simulations ; modelling ; visualization)

Sažetak
Kao rezultat istraživanja razumijevanja kemijskih sadržaja prepoznati su i objavljeni brojni, pogrešno usvojeni koncepti učenika, koji su, najčešće tek usputno, popraćeni blagim izjavama o preventivnom i kurativnom djelovanju u cilju sprječavanja pogrešnih razumijevanja. S druge strane, raznovrsnim se istraživanjima kontinuirano povećava znanje o uvjetima koji omogućavaju efikasno učenje, ali s vrlo malo uputa kako se to znanje može primijeniti na učenje i poučavanje pojedinačnih, konkretnih nastavnih tema (Bucat, 2004). Mnoga su istraživanja kemijskog obrazovanja nastavne sadržaje koristila tek kao podlogu za razvoj općih pedagoških teorija koje nisu bile vezane uz specifično područno znanje (u ovom slučaju – znanje kemije). Raspravljajući o tom problemu te o kriterijima evaluacije nastave, Shulman (1986) se upitao: „Gdje je nestao nastavni sadržaj?“ pa definirao „Pedagoški okvir znanja“ (Pedagogical content knowladge - PCK) kao znanje o poučavanju i učenju konkretnog, specifičnog nastavnog sadržaja. Zadatak nastavnika je da organizira i prezentira znanje kemije na način da učenicima omogući razumijevanje. Upravo organizacija znanja („otpakiranje“ nastavnikova znanja i, u ovom slučaju mnogo važnije, „pakiranje“ znanja u oblike koji će omogućiti efikasno učenje) ovisi o značajkama pojedinog nastavnog sadržaja kemije pa nastavnici trebaju znati mnoštvo odreñenih i specifičnih odlika sadržaja koji su relevantni za njegovo poučavanje (Geddis, 1993). Osim o prirodi znanstvenih koncepata potrebno je voditi računa o znanstvenom promišljanju i vrijednostima te „znanstvenom jeziku“ (Wellington i Osborne, 2001). Znanstveni jezik kemije je specijaliziran jezik sa svojim vokabularom, semantičkom mrežom, stilovima komunikacije, standardiziranim tipovima dokumenata, posebnim dinamičkim sustavom simbola i drugim specifičnim jezičnim odreñenjima. Potrebno je naglasiti da se mi služimo hrvatskim znanstvenim jezikom kemije, koji nije istoznačan, primjerice, engleskom jeziku kemije. Meñutim, postoje i drugi esencijalni „jezici“, u okviru kulturnih sustava semiotičkih izvora u znanosti: jezici vizualnog prikazivanja, jezici matematičkog simbolizma i jezici eksperimentalnih operacija (Lemke). Kada prethodnome pridodamo činjenicu da je svaki znanstveni, pa tako i nastavni koncept jedinstven element u sustavu znakova nastao stapanjem ili integracijom elemenata iz vrlo različitih sustava znakova te napomenemo da svaki od tih znakova ima značenje koje nadilazi svojstva objekta ili procesa na koje se odnosi i koji u nekom drugom sustavu može imati drugačije značenje, postaje očito da je za proces i rezultate učenja i poučavanja kemije snalaženje kako nastavnika tako i učenika u jezičnom okruženju determinirajući čimbenik uspjeha. Wellington i Osborne su prethodno saželi u jednoj rečenici: „Svaki nastavni sat Prirodoslovlja je i nastavni sat jezika!“. Literatura: Bucat, R.B. (2004). Pedagogical content knowladge as a way forward: Aplied research in chemistry education, Chemistry education: Research and Practice, Vol. 5, No. 3, pp. 215-228. Geddis, A.N. (1993). Transforming subject-matter knowledge: The role of pedagogical content knowledge in learning to reflect on teaching. International Journal of Science Education, 15, 673-683. Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima, Naklada Slap, Jastrebarsko. Shulman, L.S. (1986). Those who understand: Knowledge growth in teaching. Educational Researcher, 15, 4-14. Wellington, J. J. i Osborne, J. (2001). Language and literacy in science education, Open University Press, Buckingham.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija, Interdisciplinarne prirodne znanosti, Pedagogija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA