Naslov
Pogrešna poimanja o ionskom vezivanju u Republici Hrvatskoj i kako ih ispraviti
(Misconceptions about ionic bonding in the Republic of Croatia and healing proposals)

Autori
Vladušić, Roko ; Luetić, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka / - , 2016, 21-22

Skup
3. Hrvatska konferencija o kemijskom obrazovanju

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 02.11.2016. - 05.11.2016

Vrsta sudjelovanja
Radionica

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
ionsko vezivanje ; Molekularni okvir ionskog vezivanja ; pogrešna poimanja
(ionic bonding ; Molecular framework for ionic bonding ; misconceptions)

Sažetak
Razumijevanje kemijskih veza od fundamentalnog je značaja za pravilno poimanje strukture, svojstava i promjena tvari. Međutim, zbog apstraktnosti teme i raznovrsnosti koncepata, učeničke i studentske predodžbe o kemijskim vezama često nisu u skladu sa znanstvenim modelima. Literatura je bogata takvim pokazateljima. Nicoll(1) je, istražujući razumijevanje kemijskih veza studenata preddiplomskog studija kemije, prepoznala pet kategorija pogrešnih poimanja. One se odnose na: a) polarnost (neki studenti nisu povezivali koncept polarnosti s elektronegativnošću), b) miješanje tipova kemijskih veza (neki pogrešno definiraju kovalentnu i ionsku vezu tvrdeći da je, primjerice, ionska veza dijeljenje elektrona), c) općenito poimanje veze (neki pogrešno objašnjavaju zašto dolazi do uspostavljanja veze), d) nerazlikovanje veza i slabijih interakcija (vodikovu vezu ne razlikuju od kovalentne i ionske) i e) submikroskopski pogled na vezivanje (primjerice, submikroskopska predodžba molekule uključuje elektrone koji se dodiruju). Boo(2) je utvrdio da pojedini učenici ne razumiju elektrostatsku prirodu ionskog vezivanja. Dio njih misli da veza mora uključivati par elektrona između dva atoma (odnosno iona). Primijetio je da mnogi rezultatom vezivanja suprotno nabijenih iona smatraju poništenje naboja, što upućuje na nastanak neutralnih molekula. Barker and Millar(3)su opazili da učenici ionske spojeve doživljavaju skupinama diskretnih molekula, nalik onima u kovalentnim tvarima. Tražeći smisao u pogrešnim poimanjima, Taber(4) je tendenciju učeničkih promišljanja o parovima iona nazvao Molekularnim okvirom ionskog vezivanja. Tri su temelja takvog okvira: pretpostavka o valentnosti, povijesna pretpostavka i pretpostavka o silama koje nisu veze. Naslanjajući se na Taberov Molekularni okvir, proveli smo istraživanje o razumijevanju koncepta ionskog vezivanja na uzorku srednjoškolaca, studenata i nastavnika kemije iz Republike Hrvatske. Nadali smo se da će nam pokazatelji razumijevanja na svakoj od razina omogućiti cjelovitiji uvid u problematiku i eventualno ukazati na uzroke pogrešnih poimanja ionskog vezivanja. Također, osmislili smo strategiju za rekonstrukciju znanja i istražili njenu efikasnost. U istraživanju smo upotrijebili instrument koji je sadržavao 20 tvrdnji o ionskom vezivanju. Studenti su prosuđivali ispravnost tvrdnji, a mi, temeljem prikupljenih podataka, usklađenost njihova promišljanja s (alternativnim) molekularnim, odnosno (znanstvenim) elektrostatskim okvirom ionskog vezivanja. Instrument je proveden na uzorku od 650 srednjoškolaca, 264 studenta i 86 nastavnika kemije. U drugoj etapi istraživanja proveli smo metodu rasprave tijekom koje smo sučeljavali mišljenja budućih nastavnika kemije o ionskom vezivanju. U raspravi je sudjelovalo 10 studenata, budućih nastavnika kemije. Značajan broj učenika i studenata, a manjim dijelom i nastavnika nije pokazao razumijevanje elektrostatskog modela ionskog vezivanja. Najviše je problema evidentirano u kontekstu povijesne pretpostavke Molekularnog okvira prema kojoj su ionske veze uspostavljene samo između parova iona koji su međusobno izmijenili elektrone. Uočene su poteškoće s razumijevanjem strukture ionskih spojeva i objašnjavanjem valencije iona. Pojedini su sudionici istraživanja razvili predodžbu o molekularnoj strukturi ionskih spojeva. Druga etapa istraživanja, bazirana na raspravi budućih nastavnika kemije, potvrdila je zastupljenost pogrešnih poimanja o ionskom vezivanju u tom uzorku. Iako se pokazalo da predodžba niti jednog budućeg nastavnika kemije nije u potpunosti sukladna s Taberovim Molekularnim okvirom, promišljanja većine njih bila su komplementarna barem s jednom od pretpostavki tog modela. Pokazalo se da pažljivo strukturirana rasprava o ionskom vezivanju može pozitivno utjecati na osviještenost vlastitih pogrešnih poimanja i, posljedično, omogućiti rekonstrukciju znanja. Pogrešna poimanja o ionskom vezivanju evidentirana u različitim obrazovnim sustavima, utvrđena su i u uzorcima učenika, studenata i nastavnika kemije iz Republike Hrvatske. Provedena istraživačka strategija bazirana na metodi rasprave pokazala je nastavni potencijal, posebice u kontekstu rekonstrukcije znanja. Literatura 1. G. Nicoll, Int. J. Sci. Educ., 23(7) (2001), 707–730. 2. H. Boo, J. Res. Sci. Teach., 35(5) (1998), 569– 581. 3. V. Barker and R. Millar, Int. J. Sci. Educ., 22(11) (2000), 1171–1200. 4. K. S. Taber, Sch. Sci. Rev., 78(285) (1997), 85–95.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija, Interdisciplinarne prirodne znanosti, Pedagogija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA