Naslov
Metodičko znanje o dinamičkoj ravnoteži i primjeni Le Chatelierovog načela
(Pedagogical Content Knowledge of dynamic equilibrium and application of Le Chatelier's principle)

Autori
Vladušić, Roko ; Luetić, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka / - , 2018, 17-18

Skup
4. Hrvatska konferencija o kemijskom obrazovanju

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 07.11.2018. - 10.11.2018

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
dinamička ravnoteža, Le Chatelierovo načelo, kemijska ravnoteža, metodičko znanje
(dynamic equilibrium ; Le Chatelier's principle, chemical equilibrium, Pedagogical Content Knowledge)

Sažetak
Kvalitetan nastavnik kemije je osoba koja u interakciji s učenikom uspješno translatira znanje kemije u znanje kemije za poučavanje. Zahtjevi za poučavanjem pojedinih kemijskih koncepata međusobno se razlikuju. Primjerice, zahtjevi za poučavanjem o građi atoma razlikuju se od zahtjeva za poučavanjem o kemijskoj ravnoteži. Stoga se od nastavnika kemije očekuje osmišljavanje, odnosno odabir i primjena specifičnih rješenja poučavanja različitog kemijskog sadržaja. Takvo znanje - znanje o kvalitetnom poučavanju konkretnih kemijskih tema, koncepata, problema i ideja - naziva se metodičkim znanjem kemije (engl. Pedagogical content knowledge). U literaturi se opisuju različite konceptualizacije metodičkog znanja. Magnusson, Krajick i Borko1 su, u kontekstu prirodoslovlja, predložili konceptualizaciju kojom se jednoznačno opisuje znanje nastavnika. Prema njima, metodičko se znanje promatra kroz pet domena. To su: 1. Orijentacija prema poučavanju prirodoslovlja (znanje o specifičnostima tog područja i uvjerenje kako je prirodoslovlje, odnosno prirodoslovne predmete najbolje poučavati), 2. Znanje i uvjerenja o kurikulu prirodoslovlja (što i kada poučavati), 3. Znanje o učeničkom (studentskom) razumijevanju prirodoslovlja, 4. Znanje o nastavnim strategijama i metodama u nastavi prirodoslovlja, 5. Znanje o vrednovanju u nastavi prirodoslovlja (što, zašto i kako vrednovati). Različitim su istraživanjima utvrđena pogrešna poimanja učenika o kemijskoj ravnoteži. Bark, Hazzari i Yitbarek2 su se, primjerice, referirali na sljedeća pogrešna poimanja: Kada se uspostavi ravnoteža, koncentracija svih tvari u reakcijskoj smjesi je jednaka ; Visoka vrijednost konstante ravnoteže implicira vrlo brzu reakciju ; Povišenje temperature neke egzotermne reakcije, smanjuje brzinu povratne reakcije ; Dodatak katalizatora različito utječe na brzinu napredne i povratne reakcije… Garritz, Irazoque i Izquierdo3 su zaključili da je većina tih problema uzrokovana nedostatnim predznanjem učenika ili pogrešnim operiranjem s prethodno stečenim znanjem. Navedeni podatci idu u prilog činjenici da se koncept kemijske ravnoteže smatra jednim od najzahtjevnijih za poučavanje u programima opće kemije (Niaz4). Stoga smatramo vrijednim izložiti i raspraviti konkretan nastavni materijal o elementima tog koncepta, osmišljen i zamišljen za provedbu prema načelima nastavne strategije POGIL (engl. Process oriented guided inquiry learning). Cilj radionice je obogatiti metodičko znanje nastavnika kemije o kemijskoj ravnoteži, odnosno, još preciznije, o dinamičkoj ravnoteži i primjeni Le Chatelierovog načela. Uzimajući u obzir konceptualizaciju metodičkog znanja (Magnusson, Krajick i Borko1), navedeni će se koncepti razmatrati u okviru domene Znanje o nastavnim strategijama i metodama u nastavi kemije što uključuje Znanje o strategijama specifičnima za određeni nastavni predmet (u ovom slučaju, POGIL) i Znanje o strategijama i metodama specifičnima za nastavnu temu, što se odnosi i na valjanu uporabu izvora znanja (specifičnih analogija, primjera, modela…). U svijetlu Znanja o strategijama i metodama specifičnima za nastavnu temu, razmatrat će se jednostavan pristup poučavanju dinamičke ravnoteže i Le Chatelierovog načela nazvan Model prijenosa tekućine (engl. The Liquid Transfer Model) te uporaba konkretnih analogija, o čijoj su svrhovitosti u kontekstu poučavanja i učenja o dinamičkoj ravnoteži Van Driel, Verloop i de Vos5 još 1998. predlagali širu raspravu. Literatura: 1. S. Magnusson, J. Krajick i H. Borko, Nature, sources, and development of pedagogical content knowledge for science teaching, in J. Gess-Newsome & N.G. Lederman (Eds.), Examining pedagogical content knowledge: The construct and its implications for science education. MA: Kluwer, Boston, 1999, 95–132. 2. H-D. Barke, A. Hazzari i S. Yitbarek, Misconceptions in Chemistry – Addressing Perceptions in Chemical Education. Springer – Verlag Berlin Heidelberg, 2009. 3. A. Garritz, G. Irazoque i M. Izquierdo, Chemistry teachers Pedagogical Content Knowledge on Chemical Equilibrium. Edulearn 12, Proceedings, 4th International Conference on Education and New Learning Technologies, Barcelona, 2012. 4. Niaz, M, Response to Contradiction: Conflict Resolution Strategies Used by Student sin Solving Problems of Chemical Equilibrium. Journal of Science Education and Technology, 10 (2), 205 – 211, 2001. 5. J. Van Driel, N. Verloop i W. de Vos, Developing Science Teachers’ Pedagogical Content Knowledge. Journal of Research in Science Teaching, 35(6), 673-695, 1988.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija, Interdisciplinarne prirodne znanosti, Pedagogija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA