Pregled bibliografske jedinice broj: 1113607
(Ne)vidljivi okoliši: problem klimatske (ne)pravde u klimatskoj fikciji
(Ne)vidljivi okoliši: problem klimatske (ne)pravde u klimatskoj fikciji // Ekofeminizam: između ženskih i zelenih studija / Đurđević, Goran ; Marjanić, Suzana (ur.).
Zagreb: Durieux, 2020. str. 307-324
CROSBI ID: 1113607 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
(Ne)vidljivi okoliši: problem klimatske (ne)pravde
u
klimatskoj fikciji
((In)visible environments: The problem of climate
(in)justice in climate fiction)
Autori
Bradić, Marijeta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Ekofeminizam: između ženskih i zelenih studija
Urednik/ci
Đurđević, Goran ; Marjanić, Suzana
Izdavač
Durieux
Grad
Zagreb
Godina
2020
Raspon stranica
307-324
ISBN
978-953-188-489-1
Ključne riječi
klimatska pravda, klimatska fikcija, ekokritika okolišne pravde, sporo nasilje, rod
(climate justice, climate fiction, environmental justice ecocriticism, slow violence, gender)
Sažetak
U radu se analizira reprezentacija klimatskih promjena u književnosti kroz prizmu okolišne i klimatske pravde kao pokreta koji izniču iz određenih ograničenja znanosti o klimatskim promjenama pristupajući im iz političke i etičke perspektive. Oba pokreta polaze od premise da politički i ekonomski snažna svjetska središta funkcioniraju tako da sebi omogućuju održavanje visokoga stupnja potrošnje prebacujući ekološki teret na manje razvijene prostore. Drugim riječima, oni koji najmanje doprinose zagađenju okoliša suočavaju se s najvećom ekološkom krizom. U kontekstu klimatskih promjena ovaj se oblik nepravde ponajviše manifestira kod marginaliziranih skupina pri čemu se žene ističu kao posebno ranjiva skupina na posljedice zagađenja okoliša. Premda se radi o političkim pokretima, okolišnu i klimatsku pravdu možemo promatrati i kao kulturne pokrete usmjerene na pitanja ideologije i reprezentacije, što se može promatrati u suvremenim teorijskim praksama i književnoj produkciji (Sze 2002). U tome smislu, opće je mjesto suvremene teorije da književni tekstovi mogu biti koristan posrednik u komunikaciji između znanosti o klimatskim promjenama i šire javnosti (Ghosh 2016 ; Mehnert 2016 ; Trexler 2015). Na tragu iznesene teze, u radu će se analizirati književni tekst Dnevnik zanimljive godine (2009) autorice Helen Simpson koji eksplicitno tematizira klimatsku krizu te pokazati kako suvremena književna produkcija može na učinkovit način prikazati apstraktne i slabo vidljive probleme klimatskih promjena i time doprinijeti raspravama o klimatskoj pravdi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne humanističke znanosti, Književnost
