Naslov
Incidencija i karakteristike alkoholno intoksiciranih pacijenata u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi
(Incidence and characteristics of alcohol intoxicated patients in emergency medicine)

Autori
Mišković, Antonija ; Glavić, Josip ; Omerbašić, Mislav ; Bardak, Branka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
8. brodski simpozij o alkoholizmu, kockanju i modernim ovisnostima "Izazovi u području mentalnog zdravlja i liječenja ovisnosti u vrijeme pandemije"

Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 26.11.2020. - 27.11.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
alkoholna intoksikacija, hitna medicinska služba
(alcohol intoxication, emergency medicine)

Sažetak
CILJ: Istražiti incidenciju i karakteristike alkoholno intoksiciranih bolesnika kojima je pružena intervencija Hitne medicinske službe. METODE: Učinjena je retrospektivna analiza podataka od siječnja 2019. do prosinca 2019. godine. Koristili smo program e-Hitna te uključili sve pacijente sa dijagnozom F10 po MKB- 10 kvalifikaciji, pri tome provjeravajući da se radi o akutnoj intoksikaciji alkoholom. Bilježeni su sljedeći podaci: dob, spol, vitalni znakovi (respiratorna frekvencija, sistolički tlak, puls, saturacija kisikom, šećer u krvi), prisutnost i lokalizacija ozljeda te Glasgowska skala kome (GKS). REZULTATI: Od ukupno 10233 intervencija Hitne medicinske službe, 314 intervencija odnosi se na alkoholizirane pacijente (3, 1%). U naše istraživanje uključili smo 182 pacijenta, a ostatak je radi nepotpune dokumentacije isključen. Muškaraca je bilo 156 (85, 7%), a žena 26 (14, 3%). Prosječna dob za muškarce iznosila je 42, 5 godina, a za žene 40, 4 godina što čini ukupno 42, 2 godina. Najmlađi muškarac imao je 14 godina, a žena 11 godina, dok je najstariji muškarac imao 85 godina, a žena 78 godina. Prosječna frekvencija disanja iznosila je 15, 8 udisaja u minuti, s minimumom od 10 i maksimumom od 40 udisaja u minuti. Prosječni sistolički tlak iznosio je 127 mmHg, dok je hipotenzivnih bilo 2, 2%, a hipertenzivnih 33, 5% bolesnika. Tahikardija je primijećena kod 44% bolesnika, a bradikardija kod njih 4, 4%. Saturacija kisikom bila je ispod 90% kod 3, 3% bolesnika. Prosječna vrijednost šećera u krvi iznosila je 6, 7 mmol/L, s maksimumom od 24, 7 mmol/L i minimumom od 3, 1mmol/L. Ozlijeđeno je ukupno 45 pacijenata (24, 7%). Prema lokalizaciji, najčešće su ozlijede glave s 68, 9%, zatim slijede ozljede udova s 24, 4% i ozljede trupa s 6, 7%. Najčešće opisivane ozljede su površinske ozljede, zatim slijede kontuzije i otvorene rane, dok nije zabilježen niti jedan slučaj prijeloma ili opekline. Promjene u GKS imalo je 27, 5% pacijenata, dok je 9, 9% pacijenata imalo GKS manji od 10. RASPRAVA: Smatra se da je ~2-40% posjeta svim hitnim ambulantama uzrokovano konzumacijom alkohola. Naš rezultat od 3, 1% intervencija treba uzeti s rezervom jer se dijagnoza akutne alkoholiziranosti u našem slučaju zasniva isključivo na opservaciji dežurnog liječnika. Raspodjela prema spolu u skladu je sa drugim istraživanjima gdje muškarci uvjerljivo prednjače. Zanimljivo je primijetiti da odstupanja u vitalnim funkcijama kod alkoholiziranih pacijenata nisu učestala. Bitno je istaknuti tahikardiju koja se javlja kod gotovo svakog drugog pacijenta, no ona se može objasniti i subjektivnim osjećajem uzbuđenosti radi medicinske intervencije. Što se tiče ozljeda, gotovo četvrtina pacijenata imala je jednu ili više vidljivih ozljeda, te su ozljede glave bile najčešće. Ono što je primijećeno kao relevantno u promatranju alkoholiziranih pacijenata svakako je promjena stanja svijesti. Ona je u 50 pacijenata (27, 5%) odstupala od normale. Najčešće je dolazilo do promjena verbalnog odgovora u smislu smetenosti, nerazgovjetnih riječi ili nejasnih zvukova. 9, 9% pacijenata bilo je bez svijesti. ZAKLJUČAK: Muškarci su češće pregledavani radi akutne intoksikacije alkoholom. Svaki četvrti alkoholizirani pacijent ima barem jednu vidljivu ozljedu. Vitalne funkcije u akutnoj intoksikaciji najčešće nisu ozbiljno narušene. Četvrtina pacijenata ima narušeno stanje svijesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA