Naslov
Transformacijsko-terapijski učinci čitanja: teorija recepcije, psihoanaliza i empirijska istraživanja čitanja
(Transformational and therapeutical effects of reading: Reception Theory, psychoanalysis, and empirical studies of reading)

Autori
Žurić Jakovina, Iva

Izvornik
Književna smotra : časopis za svjetsku književnost (0455-0463) 52 (2020), 196(2); 115-126

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
psihoterapijski učinči čitanja, književni transfer, teorija recepcije, psihoanalitčka književna kritika, empirijske studije čitanja
(transformational effects of reading, therapeutical effects of reading, literary transference, Reception Theory, psychoanalytic literary criticism, empirical studies of reading)

Sažetak
Ovaj rad problematizira dva pristupa teoriji i praksi čitanja – psihoterapijski i književnoteorijski. Dok je psihoterapijski pristup ciljano sekundaran, a ipak načelno prisutan, u fokusu se nalazi književna teorija, konkretnije teorije koje daju svoj doprinos problematici čitanja. Radom se želi pokazati koji su temeljni mehanizmi djelovanja književnog teksta na čitatelja, odnosno zbog čega čitanje književnih tekstova proizvodi terapijsko- transformacijske učinke. Također je namjera ovoga rada pokazati da postoji mjesto preklapanja između psihoterapijskog i književnoteorijskog pristupa čitanju, te da je to mjesto učinak čitanja. Iz perspektive književne teorije, problematizira se teorija recepcije (Jauss, Iser, 1978) kao književna teorija koja se fokusira na implicitnog čitatelja i na ono što on od teksta očekuje (horizont očekivanja). Teorija čitateljske reakcije (Crosman, 1982/1987 ; Dillon, 1982/1987) poslužit će kao još jedan korak ka približavanju konkretnom čitatelju i njegovom čitateljskom iskustvu. Potom se rad fokusira na psihologijske aspekte teorije čitateljske reakcije, s posebnim naglaskom na psihoanalitičku perspektivu Normana Hollanda. Na kraju, empirijska istraživanja čitanja (Miall, Kuiken, 2002/2004) ukazuju na načine na koje književnost izaziva osjećaje, mentalne slike, kognitivne obrasce, sjećanja, potisnute doživljaje i dr. koji u konačnici potkrepljuju tezu o mogućim terapijskim učincima književnosti. Empirijska analiza čitanja pokazuje se kao nužan element kako bi se dopunio teorijski koncept o utjecaju književnosti na pojedince i njihove živote. Konkretni i definirani učinci čitanja pokazat će se kao metodološki i terminološki alati koje će se nastojati interpretativno usmjeriti prema čitanju kao transformacijsko- terapijskom procesu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Književnost, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)

POVEZANOST RADA