Pregled bibliografske jedinice broj: 1113090
Prostorne figure i jezik dječje percepcije svijeta : (Ivo Andrić, Deca)
Prostorne figure i jezik dječje percepcije svijeta : (Ivo Andrić, Deca) // Povijest, tekst, kontekst: zbornik radova posvećen Krešimiru Nemecu / Kolanović, Maša i Lana Molvarec (ur.).
Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2020. str. 261-276
CROSBI ID: 1113090 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prostorne figure i jezik dječje percepcije
svijeta : (Ivo Andrić, Deca)
(Spatial Figures and the Language of Children's
Perception of the World (Ivo Andrić, Children))
Autori
Franković, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Povijest, tekst, kontekst: zbornik radova posvećen Krešimiru Nemecu
Urednik/ci
Kolanović, Maša i Lana Molvarec
Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada
Grad
Zagreb
Godina
2020
Raspon stranica
261-276
ISBN
978-953-169-403-2
Ključne riječi
prostorne figure, heterotopije, motiv straha, djetinjstvo, jezična i neverbalna percepcija svijeta, Ivo Andrić
(spatial figures, heterotopias, the motif of fear, childhood, linguistic and nonverbal perception of the world, Ivo Andrić)
Sažetak
Novele u Andrićevoj zbirci Deca tematiziraju dramatične doživljaje iz djetinjstva koji asocijacijom ili posredstvom sna oživljavaju u svijesti odraslih ja-pripovjedačâ ili ih iznosi zreo pripovjedač u trećem licu. U objema pripovjednim mogućnostima spoznajna je nadgradnja naknadno znanje. Radnju novela pokreće motiv straha, često povezan s istodobnom radoznalošću dječjih likova u suočavanju sa svijetom koji ih okružuje. Jezična ograničenost dječjega iskaza posljedica je nedovoljna razumijevanja svijeta odraslih, ali i vlastitih emocionalnih previranja, što se kompenzira percepcijom neverbalnih znakova komunikacije i reakcijom vlastite tjelesnosti na određena duševna stanja. Strah i radoznalost izazvani su boravkom u određenome prostoru s obilježjima heterotopije u odnosu na sredinu u kojoj dječji likovi žive. Kritički pristup Bosni kao multietničkom prostoru javlja se u Pismu iz 1920. godine, noveli koja označava kraj mladenaštva i ulazak u zrelu dob. Alegorijska novela Aska i vuk zatvara zbirku porukom da umjetnost pomaže svladati i smrtnu pogibelj iako se smatra nesigurnim pozivom. Odabir baletne umjetnosti znakovit je na razini cijele zbirke, u kojoj znakovi tijela više govore o egzistencijalnim i spoznajnim naporima nego što to čine riječi. Usporedbom sličnih situacija u novelama rad analizira spregu prostora i dječje percepcije svijeta u zajedničkoj poziciji izoliranosti. Iznimne prostorne sinegdohe opreka su svakodnevnom životu društvene zajednice i djeluju na psihu dječjih likova, koji nemaju s kim podijeliti svoja iskustva. Komunikacijske veze između djece i odraslih onemogućuje patrijarhalni odgoj, koji ne pita za mišljenje djeteta, nego traži njegovu poslušnost.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Književnost