Naslov
Kultura i jezik emocija: prožimanja hrvatske književnosti i svakodnevice
(Culture and Language of Emotions: The Intertwinings of Croatian Literature and Spoken Language)

Autori
Sardelić, Mirko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo

Izvornik
EMOCIJE u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Zbornik radova 48. seminara Zagrebačke slavističke škole / Lana Molvarec, Tatjana Pišković - Zagreb : Zagrebačka slavistička škola, FF Press, 2020, 173-193

ISBN
978-953-175-842-0

Skup
48. hrvatski seminar Zagrebačke slavističke škole: Emocije u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 19.08.2019. - 30.08.2019

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
kultura ; regulacija emocija ; izražavanje emocija ; metafore emocija ; ljubomora ; zavist ; sram ; Asanaginica
(culture ; emotion regulation ; expression of emotions ; emotion metaphors ; jealousy ; envy ; shame ; Asanaginica)

Sažetak
Kako bi preciznije interpretirali određena pitanja iz (starije) književnosti, književni povjesničari i studenti najprije se trebaju upoznati s kulturom u kojoj su nastali tekstovi koje proučavaju. To je napose važno prilikom analize emocionalnih stanja zbog toga što kultura oblikuje način na koji njezini pripadnici i proživljavaju i izražavaju emocije. Čak i unutar iste kulture u različitim vremenima ili okolnostima postoje različiti stavovi o tome koje se emocije odobravaju ili podržavaju, a koje se pak reguliraju ili potiskuju. Nadalje, u različitim (slavenskim) jezicima postoje razlike i u etimologiji određenih izraza vezanih uz emocije i u broju leksičkih jedinica vezanih uz pojedina emocionalna stanja. Tehnička terminologija mora biti precizna i nedvojbena, pa znanstvenici neprestano ulažu trud kako bi ona bila i ukorak s vremenom i dobro definirana. Nasuprot tomu, svakodnevni jezik namijenjen je brzoj komunikaciji i razmjeni ideja te je zbog toga manje precizan u izričaju. U njemu se pojedine riječi upotrebljavaju s manje razlikovanja, katkad čak i sinonimno, iako znanost jasno razlikuje određene pojmove. U ovom se radu kao primjer analizira upotreba riječi zavist i ljubomora s triju aspekata. Najprije s obzirom na to kako te riječi upotrebljavaju hrvatski srednjoškolci ; kakve su razlike među nekim slavenskim jezicima ; te naposljetku u nekim primjerima iz književne povijesti. U posljednjem dijelu rada autor analizira intenzivna emocionalna stanja u Asanaginici, slavnoj južnoslavenskoj baladi iz 17. stoljeća zabilježenoj stoljeće kasnije. Prilično brz zaplet nastaje bolovanjem Asan-age uslijed ranjavanja u bitki te njegove srdžbe što ga njegova supruga, Asanaginica, od srama nije posjetila dok je bolovao u šatoru izvan grada. Zbog toga se od nje i razvodi, što naposljetku kulminira njezinom tragičnom smrću. Jedan od problema interpretacije te pjesme proizlazi iz činjenice što nije sasvim jasno o kakvu je sramu protagonistice riječ. Naime, socijalne norme pograničnoga društva (na međi muslimanskog i kršćanskog, mediteranskog i kontinentalnog svijeta) bile su jasnije suvremenicima i to nije precizirano u relativno kratkoj pjesmi koja je već sama po sebi koncentrat materije o barem dvama važnim pitanjima: položaju žena u tom društvu te (ne)- mogućnostima izražavanja njihova emocionalnog života.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne humanističke znanosti, Književnost, Kroatologija

POVEZANOST RADA