Pregled bibliografske jedinice broj: 1112968
Promišljanja Miroslava Krleže o Anti Starčeviću
Promišljanja Miroslava Krleže o Anti Starčeviću // Otac Domovine – povijesna ostavština za hrvatsku budućnost / Barišić, Pavo ; Jurković, Danijel ; Šumanović, Vladimir ; Vukelić, Vlatka (ur.).
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2021. str. 23-23 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1112968 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Promišljanja Miroslava Krleže o Anti Starčeviću
(Miroslav Krleža’s Assessments on Ante Starčević)
Autori
Balić, Davor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Otac Domovine – povijesna ostavština za hrvatsku budućnost
/ Barišić, Pavo ; Jurković, Danijel ; Šumanović, Vladimir ; Vukelić, Vlatka - Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2021, 23-23
Skup
Znanstveno-stručni skup Otac Domovine: povijesna ostavština za hrvatsku budućnost
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.02.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Miroslav Krleža, Ante Starčević
Sažetak
Osim 125. godišnjice smrti Ante Starčevića, koji je preminuo 28. veljače 1896. godine, ove 2021. godine obilježava se i 40. godišnjica smrti polihistora Miroslava Krleže, koji je preminuo 29. prosinca 1981. godine. Krležu uz Starčevića spominjem zato što Krležin opus obiluje iskazima o, kako se Starčevića često određuje, Ocu domovine. Krleža je promišljanja o Starčeviću iznosio tijekom čitava života, i to počevši od ožujka 1916. godine, dakle od dvadeset i četvrte godine, pa do nekoliko mjeseci prije smrti, točnije do svibnja 1981. godine. Kada ta promišljanja sagledamo iz žanrovske perspektive, o Starčeviću se očitovao u dnevničkim zapisima, esejima, polemikama, programatskim tekstovima, enciklopedijskim natuknicama, prikazima, referatima, leksikografskim marginalijama, razgovorima, kao i u novelama te romanima, u kojima je prosudbe o Starčeviću iznio posredstvom brojnih likova, primjerice Ljube Kraljevića u noveli "Veliki meštar sviju hulja" i Kamila Emeričkog u romanu "Zastave". Inače, u dosadašnjim tekstovima, koji su malobrojni i u kojima su Krležini iskazi o Starčeviću obrađeni tek uzgred, najčešće je upućeno na one prosudbe koje je Krleža iznio 1933. godine u »Predgovoru Podravskim motivima Krste Hegedušića« i 1936. godine u "Baladama Petrice Kerempuha", točnije u »Planetarijomu«. Tako doznajemo da je Starčević bio, primjerice, »najlucidnija naša glava« i mislilac koji je »prezirao sve povukodlačene fantome naše stvarnosti i taj svoj prezir izražavao glasno i smiono decenijama« (»Predgovor Podravskim motivima Krste Hegedušića«) te da »nigdar neje s klimavcima klimal« i da je bio »jedini lampaš v krmežljivoj noći« (»Planetarijom«). Usprkos tim spoznajama, u izlaganju ću se usmjeriti na one Krležine iskaze koji su dosad bili zanemareni i time neobrađeni. Naime, izdvojit ću i brojna druga Krležina promišljanja o Starčeviću, ali i ukazati na njihov kontekst, čime ću ponuditi cjeloviti uvid u Krležine prosudbe, kao i u njegovu upućenost u Starčevićev politički i spisateljski opus.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Književnost
