Naslov
Zašto nam geografska imena nisu (bila) važna?
(Why are (were) not geographical names important to us?)

Autori
Crljenko, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka / Orešić, Danijel ; Lončar, Jelena ; Maradin, Mladen - Zagreb : Hrvatsko geografsko društvo, 2019, 273-276

Skup
7. Hrvatski geografski kobgres (GEOG7)

Mjesto i datum
Čakovec, Hrvatska, 09.10.2019. - 11.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
geografska imena, toponimi, toponomastika, hrvatska geografija
(geographical names, toponyms, toponomastics, Croatian geography)

Sažetak
U izlaganju se ističe kako se problematikom pisanja i uporabe toponima, toponimijom nekog prostora, iščitavanjima geografskih sadržaja iz toponima i teorijskim temama vezanim uz njih u posljednjih 120 godina ozbiljnije bavilo svega desetak hrvatskih geografa. Očito je da toponimi nisu prepoznati kao dovoljno relevantna znanstveno-istraživačka tema u nas, iako se, primjerice, na probleme neujednačenog pisanja i nejasne uporabe toponima u geografskoj literaturi upozoravalo već prije stotinu godina. Nisu dovoljno često prepoznati niti kao izvor geografskih istraživanja, kao što su to već odavno terenske bilješke, statistički podaci, povijesna građa, dokumentacija ureda javne uprave i sl. Najdulje se toponime tematiziralo s kartografskog aspekta, a povezano sa širim društveno- političkim promjenama, i s političkog aspekta. Interes za geografskim iščitavanjem toponima s historijsko-geografskog i kulturno- geografskog aspekta te razradom metodologije za pojedinačna i sustavna istraživanja povećao se tek početkom 2000-ih, pa se može zaključiti da pomak u njihovu osvještavanju i razumijevanju postoji, ali je on još uvijek polagan. Jedan od razloga dugogodišnjoj ravnodušnosti spram toponima vjerojatno leži u činjenici što hrvatski geografi nisu znali kako ih istraživati, odnosno što sve iz njih mogu "izvući" i na koji im način toponimi mogu ukazati na geografski relevantne činjenice ili barem potvrditi znanja o prostoru, a da pritom ne zadiru u (ili samo preuzimaju) jezične analize. Dakako, i zaokupljenost "pravim", nesumnjivo geografskim temama, tj. temama s potvrđenim predmetima, metodama i izvorima istraživanja, osobito onima zasnovanima na statističkim i prostornim analizama, zasigurno je odvlačila geografe od onih tema (i izvora) koje su smatrali graničnima ili pak "negeografskima". Takav se stav pretočio u slabu zainteresiranost za uključivanjem u međunarodne aktivnosti vezane u toponime, što je pak uzročno-posljedično rezultiralo slabim interesom za toponime.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA