Naslov
Promjene u nazivima kod nekih fitopatogenih gljiva (I)
(Changes in the names of some plant pathogenic fungi (I))

Autori
Cvjetković, Bogdan ; Glavaš, Milan

Izvornik
Glasnik zaštite bilja, (0350-9664) 6 (1983), 10; 386-392

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni

Ključne riječi
fitopatogene gljive, novi nazivi
(phytopathogenic fungi , changes, names)

Sažetak
PROMJENE U NAZIVIMA KOD NEKIH FITOPATOGENIH GLJIVA (I) - Većina fitopatogenih gljiva ima više naziva od kojih je samo jedan pravomoćan, a ostali su sinonimi. Istoznačnice su nastale zbog više razloga kao npr.: što su neke gljive opisane pod raznim nazivima na nekoliko domadara ; što je unutar jednoga roda došlo do razdvajanja na više rodova ; što dva taksonomista različito interpretiraju pojedini takson, pa tu prevladava lični stav ; katkad se zanemaruju pravila Kodeksa (International Code of botanical Nomenclature). Sve su to razlozi zbog kojih u fitopatološkoj literaturi za pojedine gljive postoji više naziva, pa se katkada koriste neadekvatni latinski nazivi za jednu te istu gljivičnu vrstu. Gljive se tradicionalno, a što nije najispravnije, svrstavaju u biljni, svijet, a u nomenklaturi gljiva koriste se pravila koja nalaže The International Code of botanical Nomenclature. Kodeks se sastoji od načela, većeg broja pravila, preporuka i apendiksa. Da bi razjasnili zašto je došlo do promjena u nazivima, potrebno je barem neka od pravila analizirati, a to ćemo pokušati objasniti u daljnjem tekstu. Za razliku od biljaka kod mnogih Ascomycotina i Basidiomycotina postoje dva ili više stadija u ciklusu razvoja. Savršeni stadij ima prednost nad konidijskim (čl. 59 kodeksa) i koristi se kad se općenito govori o pojedinoj gljivi. Ovaj član se ne smije tumačiti da on zabranjuje upotrebu naziva za nesavršeni stadij ukoliko se rad isključivo odnosi na njega. Mnoge gljive imaju sinonime, a samo je jedan naziv pravomoćan tj. onaj pod kojim je gljiva prvi put pravilno opisana i taksonomski smještena. U takvim slučajevima koristi se princip primata (čl. 11). Kako je došlo do promjene naziva nama svima dobro poznate gljive Cylindrosporium padi (Phleosporella padi), koja uzrokuje kozičavost višnje i trešnje. Njen savršen stadij dugo nije bio poznat Evropi, dok ga je u Americi Rehm (1907) opisao pod imenom Pseudopeziza jaapii. Higgins (1914) je askusni stadij na raznim vrstama iz roda Prunus svrstao u rod Coccomyces čiji se naziv zadržao do naših dana. Jaap (1916) je pomoću umjetnih infekcija došao do zaključka da se radi o istoj gljivi s askusnim (Coccomyces) i konidijskim (Cylindrosporium) stadijem. Nannfeldt (1932) je utvrdio da se savršeni, stadij razlikuje u nekim detaljima od roda Pseudopeziza i još više od roda Coccomyces, pa je za ovakve slučajeve otvorio nov rod Higginsia Nannf. Ovaj naziv već je prije korišten za rod Higginsia Pers. (1805) u porodici Rubiaceae (Cormophyta) i prema tome predstavlja homonim. Radi toga naziv Higginsia ne može biti prihvaćen kao gljivični rod (čl. 64). Prema Arx-u (1961) rod Higginsia Nannf. ispravno je svrstan u red Helotiales ali je spomenutoj gljivi, zbog prije navedenog razloga, bilo potrebno promijeniti naziv. Predloženo je da u čast švicarskog mikologa i fitopatologa S. Blumera ista nosi naziv Blumeriella jaapii, a to na osnovu askusnog stadija. Iz ovog primjera vidi se da ime autora, koje se nalazi iza naziva taksona, može biti važno. U prvom slučaju Higginsia Pers. odnosi se na Cormophyta, a u drugom Higginsia Nannf. na Fungi. U ovom radu navedeni su noviji nazivi gljiva priznati od Commonwealth Mycological Institute i Netherlands Society of Plant Pathology ili se isti susreću redovito u najnovijoj literaturi za fitopatogene gljive uz razjašnjenje promjene naziva. Ovaj rad sadrži samo određeni broj gljiva (od A do E) svrstanih abecednim redom. Kao primjer naveden je Cylindrosporium padi (Phleosporella padi). a u nastavku je kod 16 vrsta komentirano zašto kada je došlo do promjene naziva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA