Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1111914

O bolestima sjemena.


Cvjetković, Bogdan
O bolestima sjemena. // Semenarstvo, 2 (1985), 1; 23-26 (domaća recenzija, članak, stručni)


CROSBI ID: 1111914 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
O bolestima sjemena.
(About seed diseases)

Autori
Cvjetković, Bogdan

Izvornik
Semenarstvo (1848-9036) 2 (1985), 1; 23-26

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
sjeme, bolesti.
(seed, diseases)

Sažetak
O BOLESTIMA SJEMENA-Jedna od važnih mjera za postizavanje kvalitetnog i bujnog usjeva smatra se sjetva zdravog sjemena. Sjetva zaraženog sjemena povlači prenošenje bolesti na biljke u vegetacij, i pa se mogu očekivati veći ili manji gubici u kvaliteti i količini. To posebno vrijedi kod proizvodnje sjemena, jer dobiveno sjeme mora zadovoljavati određene zakonom predviđene norme, da bi se moglo staviti u promet kao sjemenska roba. To su razlozi zbog kojih kod sjemenskih usjeva moramo pokloniti veću pažnju zaštiti nego kod uzgoja za konzum. Štetnici u većini slučajeva nanose štete grizenjem ili sisanjem. Žderanjem lišća smanjuju asimilacionu površinu, koja je neophodna za pravilno formiranje i punjenje sjemena. Izgrizanjem cvjetova, plodova ili sjemena direktno utječu na količinu dobivenog sjemena. Izgrizanjem stabljike ili korijena ne dolazi do normalnog kolanja sokova, a to se odražava na kvalitetu sjemena. Tako oštećene biljke često se pred žetvu lome, a to otežava žetvu i smanjuje urod. Kod sjemenske proizvodnje neki štetnici mogu nanijeti indirektne štete kao prenosnici virusa, mikroplazma. To su najčešće lisne uši, lisne buhe, tripsi itd. Korovi, osim kompeticije u pogledu korištenja mineralnih sastojaka i vode iz tla i korištenja nadzemnog prostora i rizosfere, domaćini su nekih virusa. Korovi predstavljaju izvor zaraze za kulturno bilje. Osim štetnika, sjemenske usjeve napadaju i uzročnici bolesti. Uzroci bolesti mogu biti parazitske i neparazitske prirode. Neparazitske bolesti nazivamo i "poremetnje", a one mogu nastati zbog niskih ili povišenih temperatura, nedostatka ili viška vlage u tlu, manjka ili viška svjetla, nedostatka hraniva, toksičnosti nekih elemenata u tlu, kiselosti ili alkaličnosti (pH), toksičnosti pesticida itd. Parazitske bolesti mogu izazvati: gljive, bakterije, virusi, mikoplazme, viroidi. U poglavlju o o neparazitskim bolestima navedene su najučestalije vidljive promjene na sjemenkama. Kod parazitskih bolesti svakoj skupini uzročnika napisano je poglavlje koje sadrži načina prenošenja, promjenje koje mogu nastati na vanjskome izgledu sjemena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Bogdan Cvjetković (autor)


Citiraj ovu publikaciju:

Cvjetković, Bogdan
O bolestima sjemena. // Semenarstvo, 2 (1985), 1; 23-26 (domaća recenzija, članak, stručni)
Cvjetković, B. (1985) O bolestima sjemena.. Semenarstvo, 2 (1), 23-26.
@article{article, author = {Cvjetkovi\'{c}, Bogdan}, year = {1985}, pages = {23-26}, keywords = {sjeme, bolesti.}, journal = {Semenarstvo}, volume = {2}, number = {1}, issn = {1848-9036}, title = {O bolestima sjemena.}, keyword = {sjeme, bolesti.} }
@article{article, author = {Cvjetkovi\'{c}, Bogdan}, year = {1985}, pages = {23-26}, keywords = {seed, diseases}, journal = {Semenarstvo}, volume = {2}, number = {1}, issn = {1848-9036}, title = {About seed diseases}, keyword = {seed, diseases} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font