Pregled bibliografske jedinice broj: 1111668
Direktni ispuni u restaurativnoj dentalnoj medicini
Direktni ispuni u restaurativnoj dentalnoj medicini // Dentalna medicina - vodič za praktičare / Mehulić, Ketij (ur.).
Zagreb: Medicinska naklada, 2020. str. 36-53
CROSBI ID: 1111668 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Direktni ispuni u restaurativnoj dentalnoj medicini
(Direct restorations in dental medicine)
Autori
Miletić, Ivana ; Baraba, Anja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni
Knjiga
Dentalna medicina - vodič za praktičare
Urednik/ci
Mehulić, Ketij
Izdavač
Medicinska naklada
Grad
Zagreb
Godina
2020
Raspon stranica
36-53
ISBN
978-953-176-938-9
Ključne riječi
direktni ispuni ; kompozitni materijali ; staklo-hibridni materijali
(direct restorations ; composite resin materials ; glass-hybrid materials)
Sažetak
Restaurativna dentalna medicina temeljna je grana dentalne medicine koja se bavi nadomještanjem izgubljenog tvrdog zubnog tkiva jednim ili kombinacijom više restaurativnih materijala ovisno o lokalizaciji, razlogu gubitka zubnog tkiva, površini i dubini lezije. Osim destrukcije tvrdih zubnih tkiva kojoj je uzrok karijesna lezija, razlozi koji zahtijevaju izradu ispuna mogu biti različiti: nekomplicirane i komplicirane frakture zuba, poremećaji u obliku zuba, razvojni poremećaji cakline i dentina, neodgovarajuća boja zuba te oštećenja kao što su erozija, abfrakcija, atricija, abrazija, itd. Prema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (engl. WHO), zubni karijes je još uvijek najrasprostranjenija bolest današnjice. Nastaje kao posljedica loših navika pacijenta, poput neodgovarajuće oralne higijene i prehrane bogata ugljikohidratima, što dovodi do nakupljanja plaka i posljedično do demineralizacije tvrdih zubnih tkiva uslijed djelovanja kiselina nastalih metabolizmom mikroorganizama plaka. Prvi znakovi demineralizacije na zubu očituju se kao tzv. “bijele mrlje” koje su vidljive kao lokalizirano zamućenje cakline. Prema načelima suvremene dentalne medicine, početne karijesne lezije nije potrebno tretirati operativno. U ovoj početnoj fazi, uz promjene navika pacijenta, moguća je remineralizacija lezije ili infiltracija iste smolom. Ukoliko se karijesne lezije ne liječe, demineralizacija napreduje u dentin, dolazi do urušavanja caklinskih prizmi i nastaje kavitacija. Bakterije prodiru u tako nastalu leziju i dovode do proteolitčke razgradnje organske komponente dentina što karakterizira znatno uznapredovali karijesni proces. Kod kavitirane karijesne lezije, indiciran je operativni zahvat u skladu s načelima minimalno intervencijske dentalne medicine. To znači da se uklanja samo ireverzibilno promijenjeno tkivo zuba uz maksimalnu poštedu preostalog tkiva. Ovim postupkom se spriječava infekcija zubne pulpe te se zaustavlja proces daljnje demineralizacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Dentalna medicina
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Stomatološki fakultet, Zagreb