Naslov
Uloga osjetljivosti na odbijanje u povezanosti između socijalne anksioznosti i usamljenosti
(The role of rejection sensitivity in the relation between social anxiety and loneliness)

Autori
Brekalo, Maja ; Keresteš, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
22. Dani psihologije u Zadru - knjiga sažetaka / Burić, Irena ; Banai, Benjamin ; Macuka, Ivana ; Šimić, Nataša ; Tokić, Andrea ; Vidaković, Marina - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2020, 171-171

Skup
22. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 01.10.2020. - 03.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
socijalna anksioznost ; osjetljivost na odbijanje ; usamljenost
(social anxiety ; rejection sensitivity ; loneliness)

Sažetak
Socijalna anksioznost je najčešće definirana kao osjećaj straha i anksioznosti koji se javlja u situacijama kad je osoba promatrana od strane drugih. Uključuje strah od negativne evaluacije i izbjegavanje socijalnih situacija. Iz prijašnjih istraživanja je poznato da je socijalna anksioznost umjereno i pozitivno povezana s usamljenošću, odnosno s osjećajem tuge prouzročenim nezadovoljavajućim socijalnim odnosima i odbijanjem od drugih. Međutim, malo je poznato o mehanizmima u pozadini odnosa između socijalne anksioznosti i usamljenosti. U ovom istraživanju ispitali smo je li osjetljivost na odbijanje medijator tog odnosa. Osjetljivost na odbijanje je dispozicija koju karakterizira pretjerana osjetljivost na socijalno odbijanje. Dosadašnja istraživanja su pokazala da je osjetljivost na odbijanje povezana s različitim problemima mentalnog zdravlja. U ovom istraživanju ispitali smo njenu povezanost sa socijalnom anksioznošću i usamljenošću, pretpostavljajući da će socijalna anksioznost doprinositi objašnjenju osjetljivosti na odbijanje, a osjetljivost na odbijanje objašnjenju osjećaja usamljenosti. U istraživanju je sudjelovalo 417 studenata (M = 20.7 godina, 75.3% žena). Sudionici su ispunili upitnike socijalne anksioznosti, osjetljivosti na odbijanje, usamljenosti i sociodemografskih podataka. Medijacijski model je testiran koristeći Process macro (Heyes, 2013) pri čemu je socijalna anksioznost bila prediktor, usamljenost kriterij, a osjetljivost na odbijanje medijator. Utvrđen je značajni neizravni učinak socijalne anksioznosti na usamljenost preko osjetljivosti na odbijanje. Također, utvrđen je i značajni izravni učinak socijalne anksioznosti na usamljenost. Ovi rezultati pokazuju da je osjetljivost na odbijanje parcijalni medijator u odnosu između simptoma socijalne anksioznosti i usamljenosti. Istraživanje doprinosi boljem razumijevanju odnosa između socijalne anksioznosti i usamljenosti što je preduvjet za razvijanje preventivnih i intervencijskih programa kojima se mogu pospješiti socijalni odnosi i smanjiti osjećaj usamljenosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA