Naslov
Šumskouzgojne značajke starih sastojina crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold) u Hrvatskom primorju
(Silvicultural properties of old stands of black pine (Pinus nigra J. F. Arnold) in the Croatian littoral)

Autori
Miklić, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.02

Godina
2021

Stranica
281

Mentor
Anić, Igor

Ključne riječi
crni bor, Pinus nigra J. F. Arnold, Hrvatsko primorje, šumskouzgojne značajke, struktura sastojina, meliorativni učinak
(black pine, Pinus nigra J. F. Arnold, Croatian littoral, silvicultural features, stand structure, ameliorative effect)

Sažetak
Područje istraživanja je Hrvatsko primorje u kojem je obuhvaćen cjelokupan areal šuma crnoga bora: sjeverni dio od Rijeke do Novog Vinodolskog, središnji dio od Novog Vinodolskog do Senja i južni dio od Senja do Karlobaga. Istraživanjem su obuhvaćene stare sastojine crnog bora, starije od 80 godina. Sastojine su podijeljene prema tri kriterija: postanak, vegetacijska zona i stupanj sklopa. Prema postanku i vegetacijskoj zoni su grupirane na sljedeći način: 1. prirodne sastojine u epimediteranskoj vegetacijskoj zoni, 2. umjetne sastojine ili šumske kulture u epimediteranskoj vegetacijskoj zoni, 3. umjetne sastojine ili šumske kulture u submediteranskoj vegetacijskoj zoni. S obzirom na stupanj sklopa, izabrani su sljedeći lokaliteti u sastojinama: potpuni sklop, prekinuti sklop i rub sastojine. Prirodne sastojine su nastale prirodnim pomlađivanjem. Umjetne sastojine ili šumske kulture su nastale krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pošumljavanjem neobraslih šumskih zemljišta i popunjavanjem neobraslih dijelova zaštićenih degradiranih sastojina (branjevina). Istraživanje je imalo za cilj ustanoviti u istraživanim sastojinama: strukturu, vitalitet i silvidinamiku ; ekološke prilike ; strukturu podrasta ; strukturu, kakvoću i razvoj pomlatka ; utjecaj svjetla na strukturu i razvoj pomlatka ; način obnove sastojina. Istraživanje je obavljeno na 39 pokusnih ploha. Na svakoj pokusnoj plohi postavljen je po jedan transekt i 6 – 18 plohica. Na plohama je istraživana struktura sastojina. Na transektima je istraživana struktura podrasta. Na plohicama je istraživana struktura pomlatka. Potvrđene su sve postavljene hipoteze: H1. Crni bor je vrsta drveća pogodna za pošumljavanje s obzirom na ekološke uvjete područja istraživanja ; H2. Crni bor osigurava progresivnu silvidinamiku ; H3. Stare sastojine imaju prijelazni silvidinamički karakter ; H4. Svjetlosne prilike u sastojini značajno utječu na gustoću i razvoj pomlatka klimatogene vrste drveća ; H5. Prirodna obnova sastojina može se ostvariti pod zastorom krošanja starih stabala.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA