Pregled bibliografske jedinice broj: 1111055
Društveno i gospodarsko vrednovanje pisane kulturne baštine
Društveno i gospodarsko vrednovanje pisane kulturne baštine // Potencijali društveno-gospodarskog razvitka Zadarske županije / Faričić, Josip (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru ; Županija Zadarska ; Grad Zadar ; Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Zadar, 2014. str. 162-171
CROSBI ID: 1111055 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Društveno i gospodarsko vrednovanje pisane
kulturne baštine
(Social and Economic Evaluation of the Written
Heritage)
Autori
Bacalja, Robert
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Potencijali društveno-gospodarskog razvitka Zadarske županije
Urednik/ci
Faričić, Josip
Izdavač
Sveučilište u Zadru ; Županija Zadarska ; Grad Zadar ; Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Zadar
Grad
Zadar
Godina
2014
Raspon stranica
162-171
ISBN
978-953-331-048-0
Ključne riječi
pisana baština, Zadar, hrvatska kultura
(written heritage, Zadar, Croatian culture)
Sažetak
Objekt istraživanja koje je rezultiralo ovim radom jest pisana baština, koja se, dakle u skladu s klasifikacijom UNESCO-a, može promatrati u okviru materijalne kulture. Naravno, ona je tek dio složenoga kulturnog mozaika zadarskog prostora, koje uvelike ispunjavaju i raznorazni sadržaji tradicijske nematerijalne kulture – od zadarskog otočja do padina Velebita, odnosno Like. U radu se navode doprinosi zadarskog kraja hrvatskoj pisanoj baštini, od srednjovjekovlja i dokumenta o prvom spomenu ribarstva koji je datiran oko 995. do darovnice kralja Petra Krešimira IV. Iz 1069. i dr., te crkvenih prikazanja i uloge Zadra u stvaranju hrvatske srednjovjekovne drame. Zatim se upućuje na djelovanje hrvatskih književnika 16. i 17. stoljeća u stvaranju nacionalnog kanona: Zoranića, Karnarutića, Barakovića i Budinića, do uloge Zadra u stvaranju preduvjeta za izdavanje prvih novina na hrvatskom jeziku Kraljskog Dalmatina iz 1806. Naime, projekt prvih novina na hrvatskom jeziku zadarski je prostor mogao ostvariti na temelju bogatoga kulturnog nasljeđa. U preporodnom razdoblju Zadar je dao izvanredne doprinose hrvatskoj književnosti i filologiji, pa je tako iznjedrio prvog lirika hrvatskog romantizma Petra Preradovića, i Šimu Starčevića i Antu Kuzmanića, aktere zadarske filološke škole i Zoru dalmatinsku , prvi književni list izvan Zagreba koji okuplja ugledne suradnike s juga i sjevera Hrvatske. Također se upućuje i na nezaobilaznu ulogu Zadra u razdoblju hrvatske moderne kad u Zadru djeluju ili objavljuju prva imena onodobne hrvatske književnosti: Vladimir Nazor, Ivo Vojnović, Milan Begović, Milutin Cihlar Nehajev, Milan Marjanović, A.G. Matoš, Rikard Katslinić- jertov, Srđan Tucić, Ante Tresić-Pavičić i dr. Spomenuta književna ostvarenja, kako j enaglašeno u tekstu posebno su važan dio kulturne baštine Zadarske županije. Zbog toga ih se može smatrati potencijalom suvremenoga društveno-gospodarskoga razvitka toga dijela Hrvatske.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija