Pregled bibliografske jedinice broj: 111092
Intenziviranje proizvodnje trešnje uporabom vegetativnih podloga manje bujnosti
Intenziviranje proizvodnje trešnje uporabom vegetativnih podloga manje bujnosti // Internacionalni workshop Submediteransko voćarstvo i vinogradarstvo / Džubur, Ahmed (ur.).
Mostar: Pedagoška akademija Univerziteta, 2001. str. 105-116 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 111092 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Intenziviranje proizvodnje trešnje uporabom vegetativnih podloga manje bujnosti
(Intensification of sweet cherry production using dwarfing rootstocks)
Autori
Čmelik, Zlatko ; Hadžiabulić, Semina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Internacionalni workshop Submediteransko voćarstvo i vinogradarstvo
/ Džubur, Ahmed - Mostar : Pedagoška akademija Univerziteta, 2001, 105-116
Skup
Internacionalni workshop Submediteransko voćarstvo i vinogradarstvo
Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 25.10.2001. - 26.10.2001
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
trešnja; sorta Lapins; vegetativne podloge; rast; rodnost
(sweet cherry; cultivar Lapins; vegetative rootstocks; growth; yield)
Sažetak
Uzgoj trešnje u Hercegovini ima dugu tradiciju, te ova kultura zahvaljujući povoljnim ekološkim uvjetima zauzima značajne površine. Nažalost, većina uzgajanih sorti cijepi se na bujne generativne podloge, pri čemu se razvijaju stabla većih dimenzija, a to dovodi do kasnijeg ulaska u produktivnu dob i poskupljuje proizvodnju. Kao posljedica, interes za uzgajanje ove kulture posljednjih decenija je u opadanju. Stoga je intenzifikacija proizvodnje i unapređenje kakvoće plodova ovisno o introdukciji srednje bujnih ili kržljavih podloga i novih sorti iz drugih zemalja, koje se moraju kroz pokuse valorizirati u specifičnim uvjetima Hercegovine. Nakon toga moguće je organizirati suvremene sustave komercijalne proizvodnje. Uzgojem stabala malih dimenzija u gustom sklopu voćke ranije ulaze u produktivnu dob, lakše se održavaju, što se konačno odražava na bolje ekonomske učinke takve proizvodnje. Iz razloga što na bujnost stabala najveći učinak ima odabir odgovarajuće podloge, pozornost u ovom radu posvećena je nekim podlogama koje se već nalaze u proizvodnji, te nekima koje s aspekta prakse nisu dostatno valorizirane. Karakteristike člankom obuhvaćenih podloga opisane su na osnovi brojnih literaturnih izvora i vlastitih pokusnih podataka dobivenih u Hrvatskoj. Eksperimentalni podaci prikupljeni su u pokusnom voćnjakom koji je posađen 1997. godine. U pokusu je bila samooplodna sorta Lapins cijepljena na podloge različite bujnosti, uključujući: F 12/I, Ma x Ma 14, PiKu 4.20, Gisela 4, Gisela 5, Gisela 12, Weiroot 13, Weiroot 72, Weiroot 158 i Edabriz. U četvrtoj godini poslije sadnje obavljene su izmjere promjere debla i priroda. U našim uvjetima sorta Lapins nije postigla očekivani prirod. Najveći prirod podtignut je na podlogama Gisela 12 (1, 15 kg/stablo) i Gisela 4 (0, 97 kg/stablo), dok je najniži prirod ostvaren na podlozi F12/1 (0, 03 kg/stablo). Stabla na podlozi Edabriz su bila najmanje bujna, a na podlozi PiKu 4.20 najbujnija. Naši rezultati i mnogobrojni literaturni podaci ukazuju da je među podlogama slabije bujnosti Gisela 5 najperspektivnija za suvremene intenzivne nasade trešnje. Komparativna istraživanja pokazala su da su podloge Weiroot 158 i Gisela 4 potencijalna alternativa za Giselu 5 jer i na njima cijepljene sorte rano ulaze u rod i daju visoke prirode, a te se podloge lakše vegetativno umnažaju. Čini se da podloga Edabriz, zbog pretjerane kržljavosti, nije prikladna za komercijalnu uporabu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA