Naslov
Interakcija staklokrilke (Synanthedon myopae formis Borkh.) i gljiva na granama jabuka u SR Hrvatskoj
(Interaction of clearwing moth (Synanthedon myopae-formis Borkh.) and fungi on apple in SR Croatia)

Autori
Cvjetković, Bogdan ; Masten, Radoslav

Izvornik
Jugoslavensko voćarstvo (0350-2155) 16 (1982), 59/60; 93-96

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
buka, staklokrilka, gljive
(apple, clearwing moth, fungi)

Sažetak
INTERAKCIJA STAKLOKRILKE - Synanthedon myopae formis Borkh. I GLJIVA NA GRANAMA JABUKA U SR HRVATSKOJ- U plantažnim voćnjacima SR Hrvatske uočene su štete nastale od staklokrilke Synanthedon myopaeformis (Ciglar i Masten, 1977). Autori navode da je štetnik prisutan već desetak godina u voćnjacima. Prve štete primjećene su u istočnom dijelu Hrvatske, dok je sada štetnik prisutan i u voćnjacima nedaleko od Zagreba. Pregledom nasada jabuka 1978. i 1979. g. u području rijeke Neretve također smo primjetili prisustvo ovoga štetnika, a što predstavlja novo nalazište u SR Hrvatskoj. Gusjenice se obično ubušuju u drvo na mjesto gdje već postoje rane od rezidbe ili drugih mehaničkih oštećenja. Ukoliko gusjenice svojim hodnicima prstenjuju granu, dolazi do sušenja gornjeg dijela grane. Uzgojem gusjenica iz takvih bušotina dokazalo se da se radi o staklokrilci.Pregledom pojedinih stabala napadnutih staklokrilkom na području SR Hrvatske, primijetili smo da kao daljnja komplikacija patološkog stanja dolazi do nekroze ili paleži kore. To smo primijetili na dva mjesta i to u voćnjaku PPK u Katoličkom Selištu i PIK »Neretvi«. Ispod kore najjače zaraženih rakastih tvorevina često smo zapazili splet hodnika i šupljina zatrpanih izmetima u kojima se nalazila jedna ili više gusjenica staklokrilke. Na nekrotiziranoj površini pojavljuju se plodišta gljiva. Kao polazni materijal za identifikaciju gljiva služile su nam grane jabuka napadnute sa staklokrilkom na kojima su se formirala plodna tijela gljiva. Uobičajenom laboratorijskom tehnikom izolirali smo identificirani mikroorganizme. Analizom sakupljenog materijala identificirana su dva speciesa od kojih je jedan pripadao rodu Cytospora a drugi Nectria. Cytospora schulzeri (Sacc. i Syd.). - Ovaj species nalazili smo na etažnim granama u neposrednoj blizini zona kore koja je bila napadnuta od staklokrilke. Osim na ovim mjestima Cytospora sp. dolazila je i na osušenim izbojima. Napadnuti jednogodišnji izboji koji su rasli na etažnim granama .već oslabljenim od parazita, tokom ljeta gubili su svoju zelenu boju, postajali su smeđi, a na njima su se vidila brojna plodna tijela tamne boje. Na napadnutim skeletnim granama ili provodnici koje su bile parazitirane od štetnika i gljiva dolazilo je do promjene boje na kori, ona je postajala smeđe-crvena. Na tim mjestima formirala su se bradavičaste crne strome. U prirodnim uslovima u proljeće Cytospora sp. je poslije kiše obilno frutificirala. U vlažnoj komori na takvim dijelovima kore vidjeli su se brojni ostiolumi pikinda iz kojih su se u sluzasto žućkastoj želatinoznoj masi izlizale spore. Spore su male (5-7 x 2-3 mik.) hijaline jednostatične i lagano savinute. Na mikorskopskom presjeku piknida (si. 1) vidi se nekoliko šupljina koje završavaju jednim otvorom. Veličina piknida je varirala od 0, 4 - 1 mm. Unutar piknida mogli su se razabrati jednostavni konidiofori s konidijama. Na osnovu ovih karakteristika mogli smo zaključiti da je spomenuta gljiva Cytospora schulzeri (Pidopličko, 1977). Cytospora je naziv za nesavršenu formu roda Valsa. Unatoč čestih i minucioznih pregleda oboljelih grana koje smo stavili na prezemljenje nismo zapazili da je došlo do formiranja askusnog stadija. Nectria galligena Bres. - Na granama napadnutih od staklokrilke nalazili smo još jednu gljivu. Radilo se o već staroj zarazi s karakterističnom slikom bolesti. Mjestimično je primjećena upala kore koja odumire oko pupa (si. 2), a na kori se vide koncentrični krugovi. Međutim, bilo je mjesta s takozvanim »otvorenim« rakom gdje se vidi ogoljelo drvo oivičeno malo zadebljalom korom (si. 3). Takva oštećenja imaju najčešće eliptičan oblik. Nakon držanja u vlažnoj komori dijelovi grana na rubu lezije formirao se konidijski stadij Cylindrosporium mali (All.) koji smo konstatirali i u prirodi za vrijeme ili neposredno prije formiranja savršenog stadija. U kasnu jesen formiraju se periteciji rđaste boje, okrugli malo stisnuti najprije glatki, a kasnije bradavičasti. Karakteristika gljive odgovarala je opisu Nectria galligena (Bres) - (Booth. 1959). Obe gljive prenose se pomoću kiše, vjetra i insekata. Međutim, one se šire i pomoću micelija u novi dio kore. Napredovanje micelija favorizira staklokrilka. Hodnici koje buše gusjenice olakšavaju napredovanje gljiva koje se tako šire na okolni dio grane i do desetak centimetara. Zbog zajedničkog djelovanja staklokrilke i gljiva cirkulacija sokova je slabija ili je onemogućena uslijed čega se suše dijelovi grana iznad napadnutog mjesta i tu dolazi do izbijanja snažnih vodopija. Gljiva Nectria galigena konstatirana je u mnogim krajevima naše zemlje, a najčešće na jabukama koje rastu na mrazištima, kao i na prevlažnim tlima. Svakako da kod toga igra ulogu sortna osjetljivost, jer je poznato da između sorata postoje razlike u osjetljivosti. Za razliku od gljive Nectria, Cytospore se općenito smatraju parazitom slabosti, a što se i nama čini u ovom slučaju. Na stablima koja smo opažali Nectria je postojala još prije nego se staklokrilka pojavila. Nakon naseljavanja staklokrilke nastavili su uzajamno da uništavaju koru na stablima. Kod Cytospore čini se da je drugačiji slučaj. Kod promatranih stabala Cytospora se javljala na osušenim izbojima ili štrljcima koji su ostali nakon loše izvedenog reza. Na dijelu debljih grana iz kojih izlazi ovakav osušeni izboj ili štrljak također su se mogli naći piknidi gljive Cytospora kao i hodnici staklokrilke. Unatoč toga što se smatra da je Cytospora sekundarni parazit danas ima i drugačijih mišljenja. Prema zapažanjima Bolay i sur. (1976) Cytospora dolazi prva i izaziva oštećenja, a tek na tako oslabljena mjesta naseljava se staklokrilka. U plantažnim nasadima SR Hrvatske Cytospora je vrlo rijetko prisutna, pa prema tome za sada postoje male mogućnosti da se staklokrilka naseljava na Cytosporom parazitirana mjesta. Mjere zaštite sastoje se da pomoću noža odstranimo sve nekrotizirano tkivo, a zatim premažemo jednim od sredstava za premazivanje rana. Naši pokusi u laboratoriju pokazali su da sredstvo za premazivanje rana Santar SM daje vrlo dobru zaštitu protiv ove dvije gljive. U prethodnim pokusima (Ciglar i Masten, 1979) dokazali su da rane nastale rezidbom premazane Cambisanom ili Santarom umanjuju napad staklokrilke na ta mjesta. Iz toga proizilazi da premazivanje rana nakon rezidbe treba da bude obavezna mjera u zaštitu jabuka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA