Naslov
Dojenje kao ishodište konflikata u suvremenoj konstrukciji majčinstva
(Breastfeeding as a source of conflicts in the contemporary construction of motherhood)

Autori
Runjić Babić, Anđela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo

Skup
Dani Marije Jurić Zagorke - Rizici i resursi: rod i politika raspodjele

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.11.2020. - 21.11.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
dojenje ; majčinstvo ; društveni konflikti ; društvene uloge ; feminizam
(breastfeeding ; motherhood ; social conflicts ; social roles ; feminism)

Sažetak
Posljednjih godina stručna i popularna literatura ističe dojenje kao ultimati¬vnu metodu prehrane dojenčadi oslanjajući se na brojna znanstvena istraži¬vanja koja navode niz nutritivnih, imunoloških i socio-razvojnih dobrobiti za zdravlje dojenčadi, kao i prednosti dojenja za zdravlje majki. S feminističkog gledišta dojenje, kao vid utjelovljenog majčinstva, predstavlja točku u kojoj se stječu i sukobljavaju biološko i kulturno, privatno i javno, obitelj i posao, te jednakost (spolna, klasna i rasna) i nejednakost. Unutar suvremene kons¬trukcije dojenja naročito je problematično naglašavanje dojenja kao ključnog aspekta poželjnog modela majčinstva uslijed čega mnoge žene osjećaju priti¬sak kako bi udovoljile nametnutoj društvenoj normi i ostvarile identitet “dob-re” majke. Osim toga, za velik dio zaposlenih žena dojenje uzrokuje konflikt društvenih uloga s obzirom da je praksa dojenja nekompatibilna sa zahtje¬vima suvremenog poslovnog okruženja. S obzirom da je zaposlenost jedan od primarnih faktora koji utječu na odluku žena o dojenju, veliki broj žena razrješenje konflikta obitelj-posao nalazi u potpunom povlačenju iz poslov¬ne sfere ili odabiru manje zahtjevnih poslova koji omogućuju lakše usklađi¬vanje obaju društvenih uloga (poslovne i majčinske) iz čega proizlazi da se prakticiranje dojenja negativno odražava na socio-ekonomski status žena. Isto tako, žene iz podređenog društvenog miljea, koje nemaju adekvatnu ek¬onomsku i socijalnu potporu, lišene su mogućnosti izbora načina prehrane dojenčeta, zbog čega im je u startu uskraćen status “dobre majke”. Izvjes¬tan broj autora/ica pripadajućih liberalnoj struji feminizma (Law 2000 ; Mc¬Carter-Spaulding 2008) ističe ideološku komponentu dojenja i vidi rješenje u konceptualizaciji dojenja kao oblika reproduktivnog rada. S druge stra¬ne, predstavnice struje kulturnog feminizma rješenje spolne diskriminacije ne vide u negiranju spolnih različitosti već u poboljšanju društvenih, eko¬nomskih i političkih uvjeta koji bi ženama omogućili dojenje kao optimalan izbor prehrane dojenčeta.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA