Pregled bibliografske jedinice broj: 1110101
Publicistički, polemički i novinarski diskurs hrvatskih književnih klasika Janka Polića Kamova i Antuna Gustava Matoša
Publicistički, polemički i novinarski diskurs hrvatskih književnih klasika Janka Polića Kamova i Antuna Gustava Matoša // 7. Hrvatski slavistički kongres Šibenik, 25. - 28. rujna 2019 - Knjiga sažetaka / Baković, Ivica ; Frančić, Anđela ; Malnar Jurišić, Marija ; Molvarec, Lana ; Petrović, Bernardnina (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2019. str. 86-87
CROSBI ID: 1110101 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Publicistički, polemički i novinarski diskurs
hrvatskih književnih klasika Janka Polića
Kamova i Antuna Gustava Matoša
(The journalistic, polemical and newspaper
Discourse of the Croatian Literary Classics
Janko Polić Kamov and Antun Gustav Matoš)
Autori
Stupin, Tatjana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
7. Hrvatski slavistički kongres Šibenik, 25. - 28. rujna 2019 - Knjiga sažetaka
Urednik/ci
Baković, Ivica ; Frančić, Anđela ; Malnar Jurišić, Marija ; Molvarec, Lana ; Petrović, Bernardnina
Izdavač
Hrvatsko filološko društvo
Grad
Zagreb
Godina
2019
Raspon stranica
86-87
ISBN
978-953-296-181-2
Ključne riječi
Antun Gustav Matoš ; hermeneutički pristup ; Janko Polić Kamov ; novinarski diskurs ; publicistički diskurs
(Antun Gustav Matoš ; hermeneutic approach ; Janko Polić Kamov ; journalistic discourse ; publicist discourse)
Sažetak
U radu se intertekstualnim i intermedijalnim pristupom naglašava značenje publicističkog i novinarskog diskursa dvaju hrvatskih književnih klasika: Antuna Gustava Matoša (Tovarnik, 1873. – Zagreb, 1914.) i Janka Polića Kamova (Pećine kraj Sušaka, 1886. – Barcelona 1910.). Komparirajući odnos publicističkog diskursa Matoša i Kamova, potvrđuju se razlike u poetikama, ali razvidne su i podudarnosti koje izlaze iz okvira društvenog trenutka te se usmjeravaju prema sličnom odnosu poimanja umjetnosti, književnosti, društvenih vrijednosti. Novinarski i publicistički stilovi Matoša i Kamova u osnovnom referencijalnom sloju ukazuju na njihovu kulturnu, političku i stvaralačku angažiranost i uklopljenost u složenom povijesnom i socijalnom trenutku u kojemu su djelovali u hrvatskom i europskom kontekstu. Njihovi publicistički i novinarski prinosi te tekstovi inspirirani fenomenom novinarstva kontekstualno nadilaze osnovni referencijalni sloj egzaktnosti i izvješćivanja za javnost u danom temporalnom odsječku te se mogu tumačiti i na alegorijskoj, anticipacijskoj razini kao rezultat promišljenog, motiviranog, kreativnog pisanja. Matoševi i Kamovljevi publicistički tekstovi u ozračju modernizma, hrvatske moderne, protoavangarde i avangarde u hrvatskom i europskom kontekstu, mogu se tumačiti i kao autentični multimedijski okvir hrvatske umjetnosti riječi i publicistike na početku 20. stoljeća. Antun Gustav Matoš i Janko Polić Kamov, hrvatski književnici, preobražavali su se ciljano u publiciste i novinare, slijedeći vlastiti bitak istine, kreirajući istodobno svoje literarne univerzume. Parafrazirajući Hansa Georga Gadamera iz njegova djela Istina i metoda uočavamo da pod pojmom preobraženoga čovjeka podrazumijevamo da je on postao drugi čovjek. Matoš i Kamov, neprijeporni književni klasici, zaigrali su se istodobno i u svijetu publicistike i novinarstva, tragajući za istinom. Kao umjetnici riječi, ali i aktualni publicisti, spoznali su da je istina u njima samima, a ne izvan nje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost, Kroatologija
Napomena
Knjiga sažetaka