Naslov
Iseljenici s područja Luštice u Mlecima od 16. do 18. stoljeća – prilog poznavanju povezanosti Mletačke Republike i istočnoga Jadrana u radnom novom vijeku
(Emigrants from the Area of Luštica in Venice from the 16th to the 18th Century - A Contribution to the Knowledge of the Connection Between the Venetian Republic and the Eastern Adriatic in the Early Modern Age)

Autori
Čoralić, Lovorka

Izvornik
Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru (0454-4579) 64-65 (2020); 13-30

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Boka kotorska, Luštica, Mleci, Mletačka Republika, migracije, povijest 16. – 18. stoljeća
(Gulf of Kotor ; Luštica ; Venice ; Republic of Venice ; migrations ; 16th-18th century-history)

Sažetak
Povijest poluotoka Luštice neodvojiv je i po mnogo čemu značajan dio sveukupne povijesti Boke kotorske. Iako ne toliko glasoviti kao peraški, dobrotski, prčanjski ili kotorski pomorci, brodari i trgovci, Luštičani su tijekom prošlosti također predstavljali jednu od zapaženih poveznica ovoga dijela istočne Jadranske obale s Apeninskim poluotokom i Mlecima. Istraživanje tijeka iseljavanja i nazočnosti Luštičana u Mlecima dio je, jednako tako, cjelovitoga proučavanja stoljećima dugotrajne povijesti zajednice istočnojadranskih iseljenika u gradu na lagunama. U radu se, na osnovi iščitavanja i raščlambe izvorne građe pohranjene u Državnom arhivu u Mlecima, kao i spisa koji se čuvaju u sjedištu slavenske bratovštine sv. Jurja i Tripuna, istražuju temeljne sastavnice iz života i djelovanja iseljenika iz Luštice u Mlecima u razdoblju od 16. do 18. stoljeća. Tragom spomenute arhivske građe raščlanjuju se vremenski odsječci unutar kojih se zbivaju luštička iseljavanja u Mletke, ukazuje na način ubilježbe Luštičana u mletačkim vrelima, na zanimanja i gospodarske mogućnosti, kao i na mjesta stanovanja iseljenika iz ovoga dijela Boke. Nadalje, istraživačka je pozornost upravljena na svakodnevlje Luštičana u krugu njihovih obitelji i rodbine, kao i na prijateljske i poslovne veze, ponajprije one sa sunarodnjacima sa šireg područja istočnojadranske obale. Istražuje se i odnos Luštičana prema vjerskim ustanovama (crkvama, samostanima, bratovštinama i hospitalima) u Mlecima, a važno se mjesto pridaje iseljenicima koji su tijekom svojega života u Mlecima djelovali i bili povezani s bratovštinom sv. Jurja i Tripuna. Na kraju rada zaključuje se kako je povijest Luštice, jednako kao i povijest ostaloga dijela Boke kotorske, u historiografiji nužno proučavati sustavnije i rezultatima učinkovitije. Djelovanjem znanstvenih i kulturnih ustanova iz Crne Gore i Hrvatske, vjerujemo da će to uskoro biti i realizirano.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA