Naslov
Varijacije u učinku pinoksadena na mišji repak – rezistentnost ili pogrešno odabrano vrijeme primjene?
(Variations in the effect of pinoxaden on black grass - resistance or incorrectly selected application time?)

Autori
Šćepanović, Maja ; Pintar, Ana ; Lakić, Josip ; Brijačak, Ema

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasilo biljne zaštite / - , 2020, 18-19

Skup
64. seminar biljne zaštite (HDBZ 2020)

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 04.02.2020. - 07.02.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
mišji repak, pinoksaden, rezistentnost
(black grass, pinoxaden, resistance)

Sažetak
Mišji repak (Alopecurus myosuroides Huds.) jednogodišnja je korovna vrsta iz porodice Poaceae. U usjevu ozimih žitarica 20 do 30 jedinki m-2 mišjeg repka dovodi do smanjenja potencijalnog prinosa. Ova korovna vrsta preferira teška i glinasta tla pa je i njegova distribucija najčešća na takvim tlima. Niski biološki minimum (00C) u kombinaciji s kratkom primarnom dormantnošću sjemena, omogućuje ovoj korovnoj vrsti široki raspon nicanja, od kasnog ljeta do rane zime čime se značajno povećava njegova kompetitivna sposobnost. U Republici Hrvatskoj mišji repak nalazi se na drugom mjestu kao učestali travni korov žitarica, a posebice je rasprostranjen na području Slavonskog Broda gdje predstavlja i glavni korov usjeva ozimih strnih žitarica. Proizvođači s ovog područja redovito za suzbijanje mišjeg repka primjenjuju herbicid pinoksaden, koji po mehanizmu djelovanja inhibira enzim acetil koenzim A karboksilazu (ACCase). Međutim, posljednjih je godina primijećen lošiji ili čak potpuni izostanak učinka ovog herbicida. Dodatno, rezistentnost na pinoksaden do sad je utvrđena u više od 15 zemalja Europe, a kao najčešće vrste kod kojih je utvrđena rezistentnost na ovu djelatnu tvar su vrste rodova Lolium, Alopecurus i Avena. Unutar roda Alopecurus, najviše se ističe vrsta Alopecurus myosuroides čiji su rezistentni biotipovi do sada utvrđeni u Španjolskoj, Njemačkoj, Italiji, Velikoj Britaniji, Poljskoj i Belgiji. U sklopu projekta „Monitoring rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja u RH djelatnici Zavoda za herbologiju su, nakon provedenog biotesta, odbacili sumnju u pojavu rezistentnosti mišjeg repka na pinoksaden. Pretpostavka je da glavni razlog lošijem učinku herbicida leži u pogrešnom roku tretiranja što je povezano s biologijom ove korovne vrste. Mišji repak u najvećem postotku niče u jesen te se u vrijeme aplikacije pinoksadena koje je uvriježeno u praksi (BBCH ozime pšenice 31-32) nalazi u većoj razvojnoj fazi (početak vlatanja) kad je i učinak herbicida značajno lošiji. Stoga je potrebno odrediti u kojoj razvojnoj fazi je mišji repak najosjetljiviji na primjenu herbicida da bi se navedeno moglo uklopiti u integrirani sustav suzbijanja korova. S tim ciljem postavljen je plastenički pokus u kojem su biljke mišjeg repka tretirane linearno padajućim dozacijama pinoksadena (dvostruka do 16 puta manja dozacija) u tri različite razvojne faze: BBCH 12-14 ; BBCH 21-25 i BBCH 31-32.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA