Pregled bibliografske jedinice broj: 1109481
Poboljšanje iskorištenja ležišta arhitektonsko- građevnog kamena okrupnjavanjem blokova i povezivanjem raspucanih stijena
Poboljšanje iskorištenja ležišta arhitektonsko- građevnog kamena okrupnjavanjem blokova i povezivanjem raspucanih stijena, 2012., doktorska disertacija, Rudarsko-geološko-naftni fakultet/Zavod za rudarstvo i geotehniku, Zagreb
CROSBI ID: 1109481 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Poboljšanje iskorištenja ležišta arhitektonsko-
građevnog kamena okrupnjavanjem blokova i
povezivanjem raspucanih stijena
(Improving of dimension stone deposits utilization
by merging of blocks and connecting fractured rocks)
Autori
Vidić, Dragan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet/Zavod za rudarstvo i geotehniku
Mjesto
Zagreb
Datum
07.12
Godina
2012
Stranica
166
Mentor
Ivo Galić
Ključne riječi
rudarstvo, arhitektonsko-građevni kamen, koeficijent iskorištenja, poboljšanje iskorištenje, okrupnjavanje, povezivanje
(mining, dimension stone, utilization coefficient, improving the utilization, merging, connecting)
Sažetak
Arhitektonsko-građevni kamen je visoko vrijedna mineralna sirovina po jedinici proizvoda. Iz dosadašnjih iskustava i stručne literature utvrđeno je da je za određenu količinu komercijalnih blokova arhitektonsko-građevnog kamena potrebno otkopati (odrezati) znatno veći obujam stjenske mase u sraslom stanju. Kameni ostatak, koji nastaje dobivanjem komercijalnih blokova arhitektonsko-građevnog kamena, je najčešće sirovina manje ili čak minorne vrijednosti po jedinici proizvoda. Rentabilnost eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena na nekom ležištu izravno je ovisna o koeficijentu iskorištenja stijene. Stoga je prioritetni zadatak ali i veliki izazov poboljšati stupanj iskorištenja ležišta arhitektonsko- građevnog kamena te smanjiti gomilanje kamenog ostatka kako bi u konačnici ostvarili veću dobit. Sva dosadašnja istraživanja i prijedlozi za poboljšanje iskorištenja ležišta arhitektonsko- građevnog kamena uglavnom su se temeljila na optimalizaciji položaja otkopne fronte u odnosu na strukturni sklop stijenske mase. Prilagodba rudarskih radova uvjetima koji vladaju u ležištu, odnosno prilagodba rudarskih radova prirodnim diskontinuitetima je neophodna i ona se podrazumjeva ukoliko želimo otkopati maksimalno mogući broj komercijalnih blokova na nekom ležištu arhitektonsko-građevnog kamena. Daljnje poboljšanje iskorištenja može se postići jedino ljudskim djelovanjem na stijenu u ležišnim uvjetima. U disertaciji je razrađena ideja i osnovne teorijske postavke za izvođenje postupka povezivanja stijenske mase u ležišnim uvjetima utiskivanjem vezivnih smola i okrupnjavanja nekomercijalnih komada arhitektonsko-građevnog kamena nakon otkopavanja iz ležišta. Simulacijskom metodom modeliranja izrađeni su vjerni modeli koji su aproksimirali realne ležišne uvjete u kojima su provedena ispitivanja. Terenski rezultati in situ probe okrupnjavanja blokova arhitektonsko-građevnog kamena i in situ probe povezivanja raspucanih stijena utiskivanjem vezivnih smola u stjensku masu u ležišnim uvjetima provjereni su laboratorijskim ispitivanjima. Primjenjene metode i dobiveni rezultati verificirani su na stvarnom primjeru u praksi te su dobiveni mjerljivi podaci o povećanju iskorištenja ležišta arhitektonsko-građevnog kamena okrupnjavanjem stijenskih fragmenata nakon eksploatacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, Ekonomija