Naslov
Utjecaj kategorija rashoda za obranu na zaposlenost u državama članicama NATO-a
(Causality between categories of defense expenditures and employment, case of NATO members)

Autori
Tomislav Kovačević

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.11

Godina
2018

Stranica
306

Mentor
Prof.dr.sc. Ljubo Jurčić

Ključne riječi
rashodi za obranu, kategorije rashoda za obranu, zaposlenost, Grangerova uzročnost, NATO
(defence expenditure, categories of defence expenditures, employment, Granger causality, NATO)

Sažetak
Rashodi za obranu kao dio rashoda državnog proračuna imaju za cilj osiguranje sigurnosti građana, nacionalnog bogatstva, teritorija i drugih nacionalnih interesa, a sama alokacija resursa za obranu dovodi do ekonomskih posljedica. U posljednjih 25 godina rashodi za obranu na razini cijelog svijeta su se udvostručili. Od 1986. do 2016. broj članica Sjevernoatlantskog saveza je povećan s 13 na 29 članica, rashodi za obranu na razini saveza povećali su se za četvrtinu, a broj zaposlenih se u državama članicama unutar istog vremenskog razdoblja udvostručio. Dosadašnja istraživanja kauzalne veze rashoda za obranu i zaposlenosti pokazala su kako rashodi za obranu utječu na zaposlenost, no predznak veze nije se mogao generalizirati na sve države. Istraživanja ovakve vrste obavljena su samo na agregatnoj razini rashoda za obranu. Temeljni cilj ovoga rada je empirijski utvrditi da li ista visina rashoda za obranu ima isti doprinos na zaposlenost u svakoj državi članici Sjevernoatlantskog saveza. Rashodi za obranu podijeljeni su u četiri kategorije: rashodi za osoblje, rashodi za opremanje, rashodi za infrastrukturu i ostali rashodi. Istraživanje se provodi na svakoj članici saveza pojedinačno. Interval istraživanja je od 1986. do 2016., a osnovni izvori podataka su izvješća Sjevernoatlantskog saveza, Stokholmski institut za mirovna istraživanja, Svjetska banka i Međunarodna organizacija rada. U radu je korištena procedura Toda i Yamamoto koja predviđa korištenje VAR modela za istraživanje Grangerove uzročnosti, VCEM model, Johansenov test kointegracije. Osim toga također je korištena i funkcija impulsnog odziva, te je provedena i panel analiza s fiksnim efektima. Rezultati su pokazali da u većini članica nije utvrđena kauzalna veza između deagregirane razine rashoda za obranu, te zaposlenosti. Kod država kod kojih je pronađena kauzalna veza zaključak se ne može generalizirati, te upućuje na specifičnosti svake države. Uz pomoć panel analize utvrđeno je kako rashodi za infrastrukturu i ostali rashodi utječu pozitivno na zaposlenost, dok rashodi za osoblje i rashodi za opremanje nisu pokazala signifikantan utjecaj na zaposlenost

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA