Pregled bibliografske jedinice broj: 1109300
Došenova Jeka planine (1767) i Aždaja sedmoglava (1768) u kontekstu naslijeđa katoličke obnove i s aspekta katoličkog prosvjetiteljstva
Došenova Jeka planine (1767) i Aždaja sedmoglava (1768) u kontekstu naslijeđa katoličke obnove i s aspekta katoličkog prosvjetiteljstva // Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu, XLIV (2020), 85; 113-131 (međunarodna recenzija, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 1109300 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Došenova Jeka planine (1767) i Aždaja
sedmoglava
(1768) u kontekstu naslijeđa katoličke obnove i
s
aspekta katoličkog prosvjetiteljstva
(Došen's Echoes of Mountain (1767) and Seven-
headed Dragon (1768) in the context of the
Catholic renovation context and regarding
aspects
of the Catholic Enlightenment)
Autori
Šutalo, Goranka
Izvornik
Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu (0350-7823) XLIV
(2020), 85;
113-131
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
Vid Došen, Jeka planine, Aždaka sedmoglava, katolička obnova, katoličko prosvjetiteljstvo
(Vid Došen, Jeka planine (Echoes of Mountain), Aždaja sedmoglava (Seven-headed Dragon), Catholic renovation, Catholic Enlightenment)
Sažetak
Hrvatska književna historiografija (Matić, Kombol, Georgijević, Bogišić i dr.) Vida Došena uglavnom opisuje kao vjerskog pisca koji se kritikom narodnog života i običaja u osamnaestostoljetnoj Slavoniji (u Jeci planine i u Aždaji sedmoglavoj) pridružuje prosvjetiteljskim nastojanjima čiji je slavonski predvodnik tada bio Matija Antun Relković. Došenov prosvjetiteljski rad, na tragu prvog izdanja Relkovićeva Satira iliti divjeg čovika (1762), ostaje međutim nedovoljno precizno pojašnjen. U radu sam stoga nastojala Došenova djela sagledati i s aspekta katoličke obnove kao procesa dugog trajanja, ali i s aspekta katoličkog prosvjetiteljstva čije se naznake mogu uočiti u oba Došenova djela što je ponajprije vidljivo u isticanju važnosti korisnoga djelovanja koje pridonosi javnome dobru, tj. koristi općini. Te posljednje, katoličko- prosvjetiteljske elemente smatram vrlo važnima jer se upravo na temelju njih može nešto preciznije objasniti i definirati značenje Došenova prosvjetiteljskog rada kojemu su, kao svjetovnome svećeniku, jozefinske reformne ideje mogle biti bliske i prihvatljive. U Jeci planine autor ističe Relkovićeve zasluge koje su ponajprije na korist puku što je u skladu s politikom habsburških vladara u 18. stoljeću i njihovom brigom za korist zajednice, čime se autor Jeke pokazuje bliskim svjetonazoru (austrijskih) katoličkih prosvjetitelja. Iako je Došenova Aždaja svojim sadržajem primarno vezana uz svjetonazor katoličke obnove (tema 7 smrtnih grijeha), čini se međutim da ukori autoru služe kako bi se obrušio na beskorisnost i štetu koju svaki pojedini grijeh čini zajednici pojedinaca. Korisnost se kao osebujna vrlina javlja u svih sedam ukora Aždaje sedmoglave na temelju čega se može zaključiti kako je Došen i u tome djelu pisao na tragu katoličkih prosvjetitelja kojima je upravo korisnost (korist zajednice) bila važna maksima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti
