Naslov
Osobine ličnosti i suočavanje sa stresom kao prediktori psihosomatskih simptoma
(Personality traits and coping with stress as predictors of psychosomatic symptoms)

Autori
Bešenić, Tamara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za psihologiju

Mjesto
Zagreb, Hrvatska

Datum
20.03

Godina
2018

Stranica
61

Mentor
Pačić-Turk, Ljiljana

Ključne riječi
psihosomatski simptomi, osobine ličnosti, suočavanje sa stresom
(psychosomatic symptoms, personality traits, coping with stress)

Sažetak
Cilj ovog rada bio je ispitati mogućnost predikcije učestalosti psihosomatskih simptoma putem doprinosa dimenzija Velepetorog modela ličnosti i stilova suočavanja sa stresom, kada se kontrolira doprinos varijabli spola i dobi. Istraživanjem je sveukupno obuhvaćeno 402 studenta (285 studentica i 71 student) preddiplomskih i diplomskih studija jednog zagrebačkog sveučilišta. Za mjerenje učestalosti psihosomatskih simptoma korištena je skala učestalosti Upitnika psihosomatskih simptoma za djecu i adolescente -PSS (Vulić- Prtorić, 2005), suočavanje sa stresom mjereno je Upitnikom suočavanja sa stresnim situacijama Endlera i Parkera - CISS (Sorić i Proroković, 2002), a dimenzije Velepetorog modela ličnosti mjerene su hrvatskom verzijom International Personality Item Pool -IPIP 50 (Mlačić i Goldberg, 2007). Analiza frekvencija psihosomatskih simptoma općenito je pokazala najveću učestalost manjka energije, glavobolje i boli u leđima. Iznenadni gubitak sluha, iznenadni gubitak vida i nesvjestica pokazali su se kao najrjeđi psihosomatski simptomi na ispitanom uzorku. Gledajući po kategorijama psihosomatskih simptoma, simptom "knedla" u grlu pokazao se kao najučestaliji simptom u kategoriji pseudoneuroloških psihosomatskih simptoma doživljaj ubrzanog lupanja srca u kategoriji kardiovaskularnih simptoma, prehlada u kategoriji respiratornih simptoma, nadutost u kategoriji gastrointestinalnih simptoma, akne ili bubuljice u kategoriji dermatoloških psihosomatskih simptoma te manjak energije ili umor u kategoriji bol i osjećaj slabosti. Rezultati hijerarhijske regresijske analize u tri koraka pokazali su da niža razina Emocionalne stabilnosti, viša razina Intelekta i viša razina Suočavanja usmjerenog na emocije predviđaju veću učestalost psihosomatskih simptoma. Također, dobiveni rezultati pokazuju značajni prediktivni doprinos kontrolirane varijable spola, pri čemu ženski spol predviđa veću učestalost psihosomatskih simptoma. Dobiveni rezultati mogu pomoći u izradi edukativnih programa o suodnosu tjelesnog i mentalnog zdravlja te u savjetodavnom radu s osobama s izraženim psihosomatskim simptomima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA