Naslov
Migracije, bolesti i strah: kontrola širenja epidemija od srednjeg vijeka do danas
(Migrations, Diseases and the Fear: The Control of the Spread of Diseases from the Middle Ages until Today)

Autori
Mlinarić, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
COVID-19 u humanističkoj perspektivi: mutacije straha i kulturne promjene / Bauer, Una ; Ceribašić, Naila ; Jambrešić Kirin, Renata ; Katarinčić, Ivana ; Marković, Jelena ; Prica, Ines - Zagreb : Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF), 2020, 46-46

Skup
COVID-19 u humanističkoj perspektivi: mutacije straha i kulturne promjene

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.09.2020. - 30.09.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
bolesti, javno zdravstvo, povijest, medicinska prevencija, karantena, sanitarni kordoni
(Diseases, Public Health, History, Medical Prevention, Quarantine, Sanitary Cordone)

Sažetak
Suvremeni epidemiološki odgovor na pojavu nove bolesti (COVID-19) i prateći socio-ekonomski fenomeni pojave straha i ograničenja slobode kre- tanja povod su ovom osvrtu na povijesne primjere koji otkrivaju kako su se različiti političko-upravni sustavi na prostoru hrvatskih zemalja nosili sa sličnim problemima. Zaraze su ovdje kružile od antike, posebno u vrijeme ratnih pustošenja i osmanskih ratova, praćenih neimaštinom i glađu. Nji- hovom širenju pogodovala je prostorna mobilnost predmodernih društa- va, od hodočasničkih migracija, preko ratova i kretanja vojski do trgovačke aktivnosti. Krize uzrokovane bolestima, među kojima je najsmrtonosnija i najbolje zabilježena bila kuga, izazivale su velike promjene u organizaciji svakodnevice. Nameće se pitanje koliko je naše iskustvo nezapamćeno od- nosno kako su izgledale “koronakrize” drugih epoha? Već se od srednjeg vijeka, bez jednoznačne dijagnostike i učinkovitoga lijeka, odvajanje obo- ljelih ograničavanjem kretanja nametnulo kao naučinkovitija mjera zau- stavljanja širenja kuge. Suprotno nehumanoj praksi zazidavanja bolesnih i spaljivanja njihovih kuća u cilju zaštite života zdravih stanovnika, Dubro- vačka Republika je 1377. temeljem racionalnog empirijskog iskustva svojih vlastelina-trgovaca uvela potpuno oprečan javnozdravstveni sustav zaštite – karantenu. Očitovao se u preventivnom odvajanju potencijalno zaraženih ljudi i roba te njihovom zadržavanju na 40 ili 21 dan u izoliranim građevi- nama sa svrhom očuvanja trgovine i pomorstva. Lokalne zajednice su pro- blem bolesnih rješavale crkvenom ili komunalnom institucionalizacijom tj. karitativno- medicinskim zbrinjavanjem potrebitih i marginalnih članova društva (bolesnih, siromašnih, napuštenih i starih) u hospitale, ubožnice i bratovštine, hospicije i trgovačke raštele, leprozorije, lazarete ili nahodišta. Preduvjet širenju zaraznih bolesti i njihovih razarajućih posljedica danas je intenzivan interkontinentalni promet te se uviđa da učinkovita borba protiv novih pandemija nije moguća bez teških ekonomskih posljedica za global- no gospodarstvo. Naime, usprkos razvoju medicine i potencijalnom procje- pljivanju recentno je iskustvo ukazalo na krhkost sustava zaštite odnosno potvrdilo da prostorna izolacija uz ograničavanje mobilnosti stanovništva ostaje najučinkovitije rješenje u borbi protiv nepoznatih zaraza.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Povijest, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA