Pregled bibliografske jedinice broj: 1108735
Renesansni kodovi ljubavi: ljubavna mahnitost u Arkadiji Marina Držića
Renesansni kodovi ljubavi: ljubavna mahnitost u Arkadiji Marina Držića // Emocije u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi: zbornik radova 48. seminara Zagrebačke slavističke škole / Molvarec, Lana ; Pišković, Tatjana (ur.).
Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Zagrebačka slavistička škola ; Hrvatski seminar za strane slaviste, 2020. str. 15-39
CROSBI ID: 1108735 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Renesansni kodovi ljubavi: ljubavna mahnitost u Arkadiji Marina Držića
(Renaissance Love Codes: Love Madness in Marin Držićs Arcadia)
Autori
Brković, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Emocije u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi: zbornik radova 48. seminara Zagrebačke slavističke škole
Urednik/ci
Molvarec, Lana ; Pišković, Tatjana
Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Zagrebačka slavistička škola ; Hrvatski seminar za strane slaviste
Grad
Zagreb
Godina
2020
Raspon stranica
15-39
ISBN
978-953-175-842-0
Ključne riječi
emocije u književnosti / književne emocije, hrvatska pastorala, Marin Držić, "Tirena", "Pripovijes kako se Venere božica užeže u ljubav lijepoga Adona u komediju stavljena"/"Venere i Adon", "Grižula", erotski dualizam u književnosti
(emotion in literature / literary emotion ; Croatian pastoral play, Marin Držić, "Tirena", "Pripovijes kako se Venere božica užeže u ljubav lijepoga Adona u komediju stavljena", "Grižula", erotic dualism in literature)
Sažetak
Kao predmet različitih tipova diskursa (filozofskog, medicinskog, društvenog, književnog i dr.) ljubav u Europi prvi put postaje široko popularna u doba renesanse, otkrivajući se ujedno i inherentno proturječnim pojmom. Kad je o književnosti riječ, na to među ostalima upućuje i žanr pastirske drame, u čijem se fikcionalnom svijetu ljubav javlja kao glavno načelo. Čineći referencijalni okvir za potencijalno višestruki simbolizam, arkadijski prostor pastorale, njezina radnja i protagonisti koji djeluju pod utjecajem Kupidovih strelica redovito ukazuju, sukladno s (neo)platoničkom filozofijom, odnosno konceptom erotskog dualizma, na paradoksalnu narav ljubavi. Fokusirajući se na pastoralnu dionicu dramskoga opusa slavnog dubrovačkog komediografa Marina Držića (1508–1567), u radu se pokazuje na koji se način tema erotskog dualizma artikulira i varira u djelima "Tirena" (1551), "Pripovijes kako se Venere božica užeže u ljubav lijepoga Adona u komediju stavljena" (1551) i "Grižula", uzimajući u obzir različite razine dramskoga teksta. Također, u radu se pokazuje da Držićeve pastirske drame, iskorištavajući posredovanjem različitih retoričkih strategija velik komički potencijal koji proizlazi iz konflikta niske/seksualne i visoke/udvorne ljubavi (Venus Vulgaris vs. Venus Coelestis), nose i jasne moralne konotacije (u smislu mogućih modusa izmirenja dvaju tipova ljubavi) kao i one društvene, vezane, sukladno s okolnostima njihova uprizorenja, uz kontekst vjenčanja kao društvenog rituala prijelaza (romantična vs. bračna ljubav).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost
