Naslov
Jesu li cijenu pandemije u većoj mjeri platili oni najsiromašniji?
(Has the price of the pandemic been highest for the poorest?)

Autori
Maslić Seršić, Darja ; Tomas, Jasmina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka XXII. Dana psihologije u Zadru / Burić, Irena ; Banai, Benjamin ; Macuka, Ivana ; Šimić, Nataša ; Tokić, Andrea ; Vidaković, Marina - Zadar, 2020, 43-43

ISBN
978-953-331-305-4

Skup
22. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Online, 01.10.2020. - 03.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
financijski stres ; socioekonomski status ; psihičko zdravlje ; radna dobrobit ; COVID-19
(financial stress ; socioeconomical status ; psychological health ; work-related well-being ; COVID-19)

Sažetak
Socioekonomski status u društvu određuje individualne resurse kojima osoba raspolaže, širi ili sužava mogućnosti individualnih strategija nošenja sa stresom te u konačnici određuje i individualnu psihofizičku dobrobit. Neka međunarodna istraživanja pokazuju kako individualni socioekonomski status postaje ključan u predikciji posljedica pandemije i to prvenstveno zbog promjena koje je ona izazvala u području rada – niže plaćeni poslovi u uslužnim i proizvodnim djelatnostima obično sa sobom nose veći rizik od zaraze, ali i veću neizvjesnost vezanu uz mogućnost gubitka posla. Čini se da su krizu pandemije u najvećoj mjeri platili najsiromašniji slojevi društva. Cilj istraživanja bio je ispitati ulogu financijskog i radnog statusa u predviđanju psihičkog zdravlja, radne dobrobiti i razine doživljenog stresa među zaposlenim osobama u Hrvatskoj (N= 528). Rezultati su pokazali da osobe s manjim prihodima procjenjuju da su na radnom mjestu u većem stupnju izložene mogućnosti zaraze. One procjenjuju kako njiihov poslodavac u manjoj mjeri brine za njihovu zdravstvenu sigurnost, procjenjuju većom kvalitativnu i kvantitativnu nesigurnost posla te su u manjoj mjeri imale mogućnost prilagodbe posla radu od kuće. One su u većoj mjeri od osoba višeg socioekonomskog statusa ili redovito odlazile na posao ili nisu imale priliku raditi za vrijeme mjera zaključavanja. I financijski stres i nemogućnost prilagodbe načina rada uvjetima pandemije značajno su samostalno doprinosili narušenoj općoj dobrobiti dok je financijski stres značajan samostalni prediktor depresivnosti, anksioznosti i doživljaja stresa za vrijeme pandemije. Također, osobe s manjim prihodima negativnijom procjenjuju razvojnu klimu u svojoj organizaciji, u prosjeku manje participiraju u donošenju odluka, višim procjenjuju svoje radno opterećenje i u većoj mjeri ruminiraju negativne događaje s posla u slobodno vrijeme. Naši nalazi potkrepljuju očekivanja koja proizlaze iz Hobfollove teorije konzervacije resursa te ukazuju na važnost financijskih i statusnih resursa u suočavanju pojedinca s posljedicama krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19. Psihosocijalne intervencije trebaju biti usmjerene upravo na očuvanje ovih resursa vulnerabilnih zaposlenika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA