Pregled bibliografske jedinice broj: 1108189
"Hodorlahomor Veliki" - pokušaj znakovitog transkodiranja odnosa Kamov-Krleža
"Hodorlahomor Veliki" - pokušaj znakovitog transkodiranja odnosa Kamov-Krleža // Zadarska smotra : časopis za kulturu, znanost i umjetnost, 3-4/2012 (2012), 3-4; 150-179 (domaća recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 1108189 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Hodorlahomor Veliki" - pokušaj znakovitog
transkodiranja odnosa Kamov-Krleža
(„Hodorlahomor Veliki“ – an attemp to meaningfully
transcode the relationship Kamov - Krleža)
Autori
Stupin Lukašević, Tatjana
Izvornik
Zadarska smotra : časopis za kulturu, znanost i umjetnost (1330-4577) 3-4/2012
(2012), 3-4;
150-179
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
dekodiranje ; diskurs ; hermeneutički pristup ; “Hodorlahomor Veliki“ ; hrvatska književnost ; interpretacija ; Janko Polić Kamov ; mimezis ; Miroslav Krleža ; semantički potencijal
(decoding ; discourse ; hermeneutic approach ; “Hodorlahomor Veliki” ; interpretation ; Croatian literature ; Janko Polić Kamov ; mimesis ; Miroslav Krleža ; semantic potential)
Sažetak
Poticajna hermeneutička povezanost Kamovljevih i Krležinih tekstova ukazuje na trajno dinamičnu i drukčiju interpretaciju literature dvaju hrvatskih književnih klasika. Miroslav Krleža apsurdno je negirao osobnost i književnost Janka Polića Kamova ignoriranjem njegove protoavangardne pojavnosti u hrvatskoj i europskoj književnosti. Književno djelo Janka Polića Kamova, hrvatskog protoavangardista, prepoznatljivo se reflektira u znatnom dijelu literarnog stvaralaštva Miroslava Krleže. Istodobno, ne umanjuju se Krležini umjetnički i kulturološki doprinosi kao estetske vertikale hrvatske i europske književnosti. Svoj novelistički prvijenac Hodorlahomor Veliki ili kako je Pero Orlić prebolio Pariz (1919.) Krleža je na stranicama „Plamena“ izravno posvetio Kamovu, no u svim kasnijim izdanjima novele neobjašnjivo je izbrisao posvetu Janku Poliću te ciljano skratio naslov ove proze. Otada, Krleža nikada javno nije spomenuo Kamova, niti je napisao književno relevantan redak o tom piscu, osim nekoliko kraćih opaski. Krleža je autocenzurirano eliminirao posvetu Kamovu u svim kasnijim izdanjima svoga novelističkog prvijenca te je u dugim desetljećima svoga književnog i publicističkog stvaranja, Janka Polića doživotno ignorirao stoičkom šutnjom i bizarnim nespominjanjem njegova imena. Neizbježno je znati da je svijet svakoga književnog teksta u konačnici različit od ostalih svjetova pa je samim time postupak dekodiranja, iščitavanja – naposljetku jedna od rekonstrukcija upravo toga mogućeg svijeta. Na taj se način književnosti ne može oduzeti esencijalnost i autentičnost stvaralačkog trenutka, ali istodobno nezaobilazno je trajno poticajno traganje za uspostavljanjem značenja pojedinog književnog teksta. U tom je aspektu komparacija Kamova i Krleže produktivni istraživački imperativ.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost, Kroatologija
