Pregled bibliografske jedinice broj: 1108103
Kamov, Matoš, Krleža
Kamov, Matoš, Krleža // Književna Rijeka : časopis za književnost i književne prosudbe, 3/2013 (2013), 3; 137-153 (domaća recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 1108103 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kamov, Matoš, Krleža
Autori
Stupin Lukašević, Tatjana
Izvornik
Književna Rijeka : časopis za književnost i književne prosudbe (1331-0607) 3/2013
(2013), 3;
137-153
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
Čerina ; diskurs ; „Hodorlahomor Veliki“ ; Kamov ; književnost ; Krleža ; Matoš ; protoavangarda
(Čerina ; discourse ; „Hodorlahomor Veliki“ ; Kamov ; literature ; Krleža ; Matoš ; protoavant-garde)
Sažetak
Janko Polić Kamov (Pećine, Sušak, 17. studenoga 1886. – Barcelona, 19. kolovoza 1910.), Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.) i Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.) klasici su hrvatske književnosti, literarno stvaralaštvo i osobne biografije kojih se znakovito presijecaju, oksimoronski preklapaju, diskursno nadograđuju dovodeći nas do zanimljivih i produktivnih zaključaka. Miroslav Krleža, najutjecajniji hrvatski pisac dvadesetoga stoljeća bizarno je ignorirao egzistentnost Janka Polića Kamova, hrvatskog i europskog avangardnog književnog genija. Iako je Kamovu posvetio svoj novelistički prvijenac Hodorlahomor Veliki (1919.) te se okružio plejadom Kamovljevih književnih poklonika, suvremenika i sljedbenika, Krleža etički krajnje dvojbeno briše spomenutu posvetu te se u desetljećima koja su slijedila apsurdno javno odriče Janka Polića, istodobno stvarajući antologijska književna djela, primjerice, znameniti ciklus o Glembajevima, upravo na kamovskim stvaralačkim, književnim ishodištima, kao što su - Samostanske drame. Osim što je doživotno bojkotirao Kamova, Krleža se paradoksalno odnosio i prema Antunu Gustavu Matošu kojemu, unatoč njegovu predagonijskom inzistiranju, nije došao u bolnički posjet. Zbog čega je Krleža nijekao Kamova, ironizirao Matoša, možda bi mogao tek naslućivati lucidni poet Vladimir Čerina (Split, 5. svibnja 1891.- Šibenik, 29. veljače 1932.), provjereni prijatelj obitelji Polić, Kamovljev biograf i kritičar, a koji je bio i blizak Krležin prijatelj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost, Kroatologija
