Pregled bibliografske jedinice broj: 1108017
Kemijska zaštita bilja
Kemijska zaštita bilja // knjiga sažetaka 9.Ružičkini dani / Janović Zvonimr (ur.).
Vukovar: Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), 1998. str. 29-32 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1108017 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kemijska zaštita bilja
(Crop protection by chemical means)
Autori
Cvjetković Bogdan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Knjiga sažetaka 9.Ružičkini dani
/ Janović Zvonimr - Vukovar : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), 1998, 29-32
Skup
9. Ružičkinii dani
Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 18.06.1998. - 19.06.1998
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
od molekule do sredstsva za zaštitu bilja,
(from molecules to plant protection products)
Sažetak
KEMIJSKA ZAŠTITA BILJA- Štete od nametnika na poljoprivrednim kulturama, su velike. Noviji podaci ukazuju da stetočinje smanjuju urode poljoprivrednih kultura u svijetu za 42 %, a u Europi 23 % (Oerke 1993) Promatrano kroz duže razdoblje štete od nametnika u Hrvatskoj na poljoprivrednim kulturama iznose 29.2% što u novčanim pokazateljima iznosi oko pola miIjarde doIara. Danas postoje brojne i vrlo različite metode borbe protiv štetočinja u zaštiti poljoprivrednih kultura, a možemo ih grupirati u dvije osnovne skupine: l. Indirektne mjere zaštite II. Direktne mjere a) agrotehničke mjere a) mehaničke mjere b) administrativne mjere b) biološka zaštita c) kemijske mjere zaštite Unatoč spomenutih mogućnosti najviše se koriste kemijske mjere zaštite zbog visoke učinkovitosti, brzog djelovanja i jednostavnosti primjene i često nižih cijena. Kemijske mjere sastoje se u primjeni sredstava za zaštitu bilja (SZZB). obično nazivani pesticidi. U pesticide ubrajamo osim sredsatava za zaštitu bilja (SZZB) i druge kemijske pripravke koji se koriste za suzbijanje nametnika na ljudima i životinjama, zaštitu drva, tekstila, te suzbijanje komaraca i gamadi u urbanima sredinama. Od ukupne potrošnje pesticida u Hrvatskoj oko 98% otpada na SZZB. SZZB po namjeni svrstana su u sljedeće skupine: 1. herbicidi - sredstva za suzbijanje korova ; 2. fungicidi-sredstva za suzbijanje patogenih gljivica ; 3. insekticidi- sredstva za suzbijanje kukaca ; 4. akaricidi - sredstva za suzbijanje grinja: 5. rodenticidi- sredstva za suzbijanje glodavaca ; 6. limacidi- sredstva za suzbijanje puževa ; 7. korvifugi-sredstva za odbijanje ptica. Sredstva nabrojena pod br. 3-6 zajedničkim imenom nazivamo zoocidi. U Hrvatskoj je registrirano 609 SZZB na osnovi 261 djelatnih tvari (d.t.). Put do SZZB je vrlo dugotrajan i skup, a prikazan je na tablici I. Tu vidimo plan istraživanja po godinama. Od 15 000 ispitanih supstanci, premda ih se testira daleko više, samo jedna nađe svoje, mjesto kao SZZB. Kroz "Screening" već prvih godina se ustanovi koja će biti namjena (herbicid, fungicid, insekticid itd.) d.t. Istraživanja traju desetak, a katkada i više godina. Cijena istraživanja i registracije penju se do 290 miliona DEM. Od toga 25-30 % otpada na toksikolološka ispitivanja. Nakon brojnih toksikoloških istraživanja (akutna oralna-dermalna-kronična-inhalaciona toksičnost ; nadražaj kože i očiju ; mutagenost, terategenost, kancerogenost, utjecaj na potomstvo, nervni efekti) donosi se odluka o daljnoj sudbini d.t. Ne mali broj djelatnih tvari je isključen iz daljnjih istraživanja nakon što su utvrđene njegova nepovoljna toksikološka svojstva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)