Pregled bibliografske jedinice broj: 1107908
Ibsenovski i strindbergovski motivi u Krležinim „Glembajevima“
Ibsenovski i strindbergovski motivi u Krležinim „Glembajevima“, 1987., diplomski rad, Filozofski fakultet, Zadar
CROSBI ID: 1107908 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ibsenovski i strindbergovski motivi u Krležinim
„Glembajevima“
(Ibsen's and Strindbergs ' motifs in Krleža's
Glembays)
Autori
Stupin, Tatjana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zadar
Datum
25.11
Godina
1987
Stranica
44
Mentor
Ivanišin, Nikola ; Rados, Zvjezdana
Ključne riječi
August, Strindberg ; Henrik, Ibsen ; dramski ciklus o Glembajevima ; književnost ; Miroslav Krleža ; veliki Skandinavci
(August, Strindberg ; Henrik, Ibsen ; a dramatic cycle about the Glembays ; literature ; Miroslav Krleža ; great Scandinavians)
Sažetak
Cjelokupan Krležin ciklus o Glembajevima veoma je složeno i kompleksno, umnogome nedokučivo umjetničko djelo. Impulsi koji su, u tada perifernoj Hrvatskoj, s kraja dvadesetih godina XX. stoljeća, došli s Norda Europe u Krležinu dramaturgiju – vrlo su se „sretno“ uklopili u njegov moćan, dramski talent. Snagom eliminiranja balastnog i izdvajanjem najvrjednijeg iz ibsenovsko-strindbergovskog djela (naturalistička faza stvaralaštva) – Krleža je spontano oplemenio svoje djelo, stvarajući novu, jaču umjetničku tvorevinu. Prihvativši rekvizitorij naturalističnijeg teatra i tipični ibsenovsko-strindbergsovski dijalog s naglašenom napetošću među likovima, protagonistima, Krleža se iz „kvantitativnog“ usmjerio u „kvalitativni“ pravac dramskoga stvaralaštva. Takva dramska tehnika pretpostavljala je preciznost, povezanost i logičnost dijaloga u kojima je i šutnja među akterima stvarala emocionalnu napetost. Ibsenovsko-strindbergovski motivi zračili su magnetskom privlačnošću Krležinu geniju. Dio „nordijskih silnica“ trajno je urastao u Krležinu književnu gromadu, posebice u ciklus o Glembajevima (naturalistički aspekt). Sve „Krležine“ fatalne i individualne žene, promašeni glembajevski brakovi, licemjerstvo i otuđenost među spolovima, uklete agramerske ljubavi, sukobi očeva i sinova, izgubljeni slikari, genetski uništeni potomci sjenkom „sablasti“ pokojnika – u mnogočemu su, kao dio Krležine jedinstvene figure – pronašle svoje ishodišne poticaje i inspirativne kreacije baš u djelima velikih Skandinavaca.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost, Kroatologija
Napomena
Mentor: prof. dr. Ivanišin, Nikola
