Pregled bibliografske jedinice broj: 1107735
Bruto domaći proizvod (BDP) i dokolica: gospodarski razvoj i ljudski napredak
Bruto domaći proizvod (BDP) i dokolica: gospodarski razvoj i ljudski napredak // Činiti dobro. Zbornik u čast mons. Josipu Mrzljaku u povodu 75. obljetnice života, 50. obljetnice svećeništva i 20. obljetnice biskupstva / Novak, Krunoslav (ur.).
Varaždin: Varaždinska biskupija, 2020. str. 216-223
CROSBI ID: 1107735 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Bruto domaći proizvod (BDP) i dokolica: gospodarski razvoj i ljudski napredak
(Gross Domestic Product (GDP) and Leisure: Economical Development and Human Progress)
Autori
Malović, Nenad
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Činiti dobro. Zbornik u čast mons. Josipu Mrzljaku u povodu 75. obljetnice života, 50. obljetnice svećeništva i 20. obljetnice biskupstva
Urednik/ci
Novak, Krunoslav
Izdavač
Varaždinska biskupija
Grad
Varaždin
Godina
2020
Raspon stranica
216-223
ISBN
978-953-95621-9-7
Ključne riječi
ljudski napredak, gospodarski razvoj, dokolica integralni ljudski razvoj
(human progress, economical development, leisure, integral human development)
Sažetak
Kao glavni indikator blagostanja, a implicitno i stupnja napretka države uzima se tzv. bruto domaći proizvod (BDP). Dok se s jedne strane ne može nijekati povezanost gospodarskog razvoja države i ljudskog napretka pod vidom duhovnih dostignuća čovjeka kao takvoga, s druge strane čini se da među tim dvjema komponentama razvoja – gospodarskom i duhovnom – postoji određena diskrepancija. To nas potiče da se zapitamo što znači napredak, tj. može li se uopće govoriti o jednom napretku kao takvom ili se pitanju napretka može pristupiti pod različitim vidovima, ovisno o kriterijima, tj. ovisno o tome koja bi „vrsta“ napretka za čovjeka trebala biti od primarne važnosti. U kontekstu suvremenog nastojanja za povećanjem gospodarske komponente napretka, koja se iz pretpostavke prometnula u cilj, u ovom članku razmatra se uloga dokolice i pokušavaju se naslutiti obrisi izbalansiranog odnosa gospodarske nužnosti i dokoličarske nezaobilaznosti. Samo prava mjera njihove interaktivnosti najbliža je ideji napretka u eminentnom smislu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija