Pregled bibliografske jedinice broj: 1107542
Značenje neposredno predstojećeg napada u kontekstu prava države na samoobranu
Značenje neposredno predstojećeg napada u kontekstu prava države na samoobranu // Lokalne tradicije i globalni razvoj: pravni, institucionalni i povijesni aspekti - godišnji znanstveni skup APZH 2020.
Zagreb, Hrvatska, 2020. str. 29-29 (poster, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1107542 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Značenje neposredno predstojećeg napada u
kontekstu prava države na samoobranu
(The meaning of "imminence" in the context of a
right of a state to self-defence)
Autori
Perišić, Petra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Skup
Lokalne tradicije i globalni razvoj: pravni, institucionalni i povijesni aspekti - godišnji znanstveni skup APZH 2020.
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.10.2020. - 23.10.2020
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
neposredno predstojeći napad, pravo na samoobranu, Ujedinjeni narodi, jus ad bellum.
(imminent attack, right to self-defence, United Nations, jus ad bellum)
Sažetak
Povelja Ujedinjenih naroda u svom članku 51. predviđa pravo na samoobranu „u slučaju oružanog napada“. U međunarodnopravnoj doktrini vodile su se brojne rasprave o tome u kojem stadiju mora biti protupravni oružani napad kako bi napadnuta država odgovorila u samoobrani – mora li doći do njegove materijalizacije ili je dovoljan određeni stupanj izvjesnosti njegova nastupanja, odnosno procjene da je napad neposredno predstojeći (imminent). Različita naučavanja pravnih pisaca slijedila je i raznolika praksa država. Kada je, primjerice, u siječnju ove godine ubijen iranski general Kasem Sulejmani, nekoliko visokih američkih državnih dužnosnika tvrdilo je da su Sjedinjene Države djelovale u samoobrani protiv „neposredno predstojećih i zlokobnih napada na američke diplomate i vojno osoblje“, koje je pripremao Sulejmani. Iako takve tvrdnje vrlo teško mogu pronaći uporište u međunarodnom pravu, činjenica jest da konceptualna nejasnoća uvjeta „neposredno predstojećeg“ napada otvara prostor vrlo različitim tumačenjima. Kako bi se barem dijelom otklonilo tu nejasnoću, niz faktora, kao što su vrsta i težina prijetećeg napada, ili vjerojatnost njegova nastupanja, treba uzeti u obzir. Uz to, osobito je važno sagledati i vremensku komponentu, odnosno ocijeniti je li nužan vrlo kratak vremenski period između samoobrane i očekivanog napada ili se uz ispunjenje nekih drugih uvjeta, neposredno predstojećim može smatrati i vremenski ne tako blizak događaj.
Izvorni jezik
Hrvatski
