Naslov
Ispitivanje genetske čistoće linija i sorti pšenice pomoću fenolskog testa
(Testing the genetic purity of wheat lines and varieties whit the phenol test)

Autori
Samobor, Vesna ; Stuburić, Iva ; Horvat, Dijana ; Hunjak, Krunoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo / Matotan, Zdravko - Zagreb : Hrvatsko agronomsko društvo, 2019, 34-36

Skup
12. međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo

Mjesto i datum
Umag, Hrvatska, 06.11.2019. - 08.11.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
pšenica, fenol test, UPOV deskriptor
(phenol test, wheat, UPOV descriptor)

Sažetak
Održavanje i kontrola genetske čistoće važni su ciljevi sjemenarstva u proizvodnji pšenice. Postoje različite metode ispitivanja genetske čistoće. U provjeri genetske čistoće koriste se fenotipske, kemijske, biokemijske i molekularne metode. Svaka od njih ima svoje prednosti i nedostatke. Genetska čistoća 15 linija i 13 sorti pšenice analizirana je kemijskom metodom fenolnin testom. Korištena metoda opisana je u UPOV-u pravilniku za ispitivanje ujednačenosti, stabilnosti i različitosti pšenice (DUS ispitivanje). Metoda je brza, jeftina i ne iziskuje velika ulaganja u opremu, a uz stručnost osoblja smanjuje se mogućnost pogreški. Fenolni test kemijska je reakcija fenola s perikarpom zrna pšenice gdje se dobiva neobojeno ili obojeno zrno različitog intenziteta. Osim obojenosti zrna procjenjuje se i ujednačenost obojenja sjemena. U pripremi za analizu sjeme je bilo natopljeno u vodi 18 sati nakon čega je stavljeno na filter papir kako bi se upio suvišak vode. S filter papira sjemenke su premještene u Petrijeve zdjelice s brazdicom okrenutom prema dolje i zalite s 2% fenolom. Poklopljene Petrijeve zdjelice premještene su u digestor i ostavljene četiri sata na temperaturu 18-20°C bez izravne svjetlosti, nakon čega se pristupilo ocjenjivanju obojenosti. Za ocjenu je korištena skala od 1 do 9 gdje 1 znači vrlo svjetlo sjeme, a 9 jako tamno.Ukupno 10 linija pšenice imalo je obojenost ocjenjenu sa 7, četiri linije ocijenjeno je sa 6, jedna linija s 8. Od 13 sorti koje se nalaze na sortnoj listi i u sjemenskoj proizvodnji jedna sorta ocijenjena je s 3, četiri sorte ocjenom 5, dvije sorte ocjenom 6, pet sorti ocjenom 7 i jedna sorta ocjenom 9. Ujednačenost se izračunala brojenjem sjemenki koje su odstupale od obojenosti većine sjemena ispitivane sorte, odnosno linije pšenice. U 15 linija pšenice odstupanje ujednačenosti obojenja variralo je od 1% do 3% što je u dopuštenom rasponu procjene genetske čistoće (UPOV, 1996.). Odstupanje ujednačenosti obojenja ispitivanih sorti bilo je u četiri sorte 1%, dvije sorte 2%, te po jedne 3% odnosno 5%, što je također u dopuštenom rasponu procjene genetske čistoće. Pet sorti imalo je odstupanje od genetske ujednačenosti između 6% i 9% i ove sorte nisu bile u dopuštenom rasponu genetske čistoće.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA