Pregled bibliografske jedinice broj: 1107225
Kako je to biti šišmiš u doba COVIDA-19? ili koliko pandemije možemo podnijeti
Kako je to biti šišmiš u doba COVIDA-19? ili koliko pandemije možemo podnijeti // COVID-19 u humanističkoj perspektivi: mutacije straha i kulturne promjene / Bauer, Una ; Ceribašić, Naila ; Jambrešić Kirin, Renata ; Katarinčić, Ivana ; Marković, Jelena ; Prica, Ines (ur.).
Zagreb: Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF), 2020. str. - (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1107225 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kako je to biti šišmiš u doba COVIDA-19? ili koliko pandemije možemo podnijeti
(How to be a bat in time of Covid-19 or how much pandemics we could bear?)
Autori
Đurđević, Goran ; Marjanić, Suzana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
COVID-19 u humanističkoj perspektivi: mutacije straha i kulturne promjene
/ Bauer, Una ; Ceribašić, Naila ; Jambrešić Kirin, Renata ; Katarinčić, Ivana ; Marković, Jelena ; Prica, Ines - Zagreb : Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF), 2020
Skup
COVID-19 u humanističkoj perspektivi: mutacije straha i kulturne promjene
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.09.2020. - 30.09.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
pandemija koronavirusa ; šišmiš ; sinofobija ; COVID-19
(coronavirus pandemic ; bat ; sinophobia ; COVID-19)
Sažetak
Proteklih mjeseci kompletan je svijet zapao u globalnu pandemiju Covida-19 koja je dovela do razvijanja različitih pretpostavki, neutemeljenih vijesti, post-istina i lažnih vijesti. Među takvima su prednjačile vijesti o šišmišu kao krivcu za širenje ovog virusa te posredno kineskoj prehrani kao uzroku svega. Iako još nije dokazana poveznica unutar trokuta šišmiš – virus – čovjek niti je određen nulti zaraženi (osim u Wuhanu, postoje indicije o ranijim zaraženima u Italiji i SAD-u) kao ni izvor zaraze (osim šišmiša, ovi se virusi javljaju kod drugih životinja kao što su deve, ljuskavci i ljudi, pa, primjerice, određeni znanstvenici obrću situaciju i pokazuju mogućnost prijenosa s čovjeka na životinju), bilo je posve „prihvatljivo“ demonizirati šišmiša. U ovom kontekstu autori podsjećaju na određene povijesne kontekste predodžbi i doživljaja šišmiša te sličnostima i razlikama unutar pandemije, posebno se osvrćući na hrvatski i globalni kontekst. Završno, u kontekstu knjige Koliko globalizacije možemo podnijeti? R. Safranskog i u kontekstu demoniziranoga kineskoga šišmiša koji se u doba Covida-19 pojavljivao na brojnim internetskim portalima kao zoo-simbol digitalnoga folklora o kineskoj juhi, podsjetit ćemo na Nagelov utjecajni članak „Kako je to biti šišmiš“ ("What is It Like to Be a Bat", 1974) koji pogađa u suštinu problema, a to je pitanje svijesti (qualia). Naime, koliko god istraživali, čak i imajući sve informacije o arhitekturi šišmiševog moždanog sklopa, ne možemo znati kakvo je njegovo iskustvo u doba pandemije. U konačnici, autori zaključuju kako je priča o šišmišima zapravo izvrstan pokazatelj reprezentacija Drugosti i ojačavanja binarne i hijerarhizirane podjele „mi“ i „oni“.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne humanističke znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2019-04-5621 - Kulturna animalistika: interdisciplinarna polazišta i tradicijske prakse (ANIMAL) (Marjanić, Suzana, HRZZ - 2019-04) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Profili:
Suzana Marjanic
(autor)